U razdoblju od travnja do lipnja gospodarske aktivnosti porasle su 6,2 posto, izvijestio je državni zavod za statistiku. U prethodnom tromjesečju stopa njihova rasta iznosila je 6,4 posto.

Procjena je u skladu s vladinim ciljem za cijelu godinu prema kojem bi gospodarstvo trebalo porasti 6,0 do 6,5 posto. U 2018. uvećano je 6,6 posto.

"Ekonomske prilike kod kuće i u inozemstvu i dalje su ozbiljne, svjetski gospodarski rast usporava a vanjska nestabilnost i neizvjesnost sve su izraženije", zaključio je glasnogovornik zavoda Mao Shengyong.

"Gospodarstvo je ponovo pod pritiskom koji koči aktivnosti", dodao je.

Podaci pokazuju da je kineski izvoz u prvoj polovini godine gotovo stagnirao pod utjecajem trgovinskog rata sa SAD-om.

Kineski izvoz u SAD pao je više od osam posto.

Među svijetlim točkama izdvaja se rast industrijske proizvodnje u lipnju, za 6,3 posto, nakon svibanjskih 5,0 posto.

Oporavila su se ulaganja u fiksni kapital, na 5,8 posto u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, nakon 5,6-postotnog povećanja u razdoblju od siječnja do svibnja.

Ulaganja u infrastrukturu posustaju, očitovana u stopi rasta od 4,1 posto, nakon što su godinama bilježila dvoznamenkaste stope rasta.

Nezaposlenost u urbanim područjima porasla je u lipnju na 5,1 posto, nakon svibanjskih 5,0 posto.

To nije značajnije utjecalo na osobnu potrošnju, ako je suditi po 9,8-postotnom povećanju prometa u maloprodaji u prvoj polovini godine.

Od trenda odudara prodaja velikih artikala, poput automobila, kojih je prema podacima Kineskog udruženja proizvođača automobila u prvoj polovini godine prodano 12,4 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, navodi AFP.

Podatak o rastu u drugom tromjesečju u skladu je s očekivanjima i zapravo "stišava bojazni na tržištu da bi kinesko gospodarstvo uskoro moglo naglo usporiti", ističe Stephen Innes iz Vanguard Marketsa.

"Stoga će imovina koja je na glasu kao rizična povoljno reagirati (na kineske brojke) ali teško je izbjeći ekonomske činjenice koje američko-kineski rat proizvodi u gospodarstvima širom svijeta", dodaje Innes.

Dva su vodeća gospodarstva svijeta međusobno uvela carine na robu ukupne vrijednosti veće od 360 milijardi dolara, što šteti industrijskim tvrtkama na obje strane Pacifika, ističe AFP.