Nakon američkog predsjednika u Bruxelles dolazi i kineski. Xi Jinping u ponedjeljak je imao sastanke sa šefom Europskog vijeća Van Rompuyom, predsjednikom Europske komisije Barrosom i Europskog parlamenta Schulzom.

Ovo je prvi službeni posjet predsjednika Xia Bruxellesu, prethodio je posjet Berlinu, a Xi Jinping ostaje na europskoj turneji 11 dana. Glavno pitanje razgovora u Bruxellesu je rast Strateškog partnerstva EU-Kina, koje je na djelu više od deset godina, ali i pitanje odnosa prema Rusiji nakon aneksije Krima bit će iznimno važno. Do sada se Kina u krupnim globalnim pitanjima, na pr. u glasanju u Vijeću sigurnosti, redovito svrstavala uz Rusiju, ali aneksija Krima vrlo je osjetljiva. Kinezi opsesivno čuvaju svoj teritorijalni integritet, zbog aspiracija nekineskih naroda koji koji su kineski građani ne žele podržavati secesije i ankesije, a čini se da će to biti politika Rusije prema svom "bližem susjedstvu" do daljnjega.

Rast razmjene

Također, EU i Rusija žele pojačati suradnju u sigurnosti u pomorskom prometu i obrani od gusara u Adenskom zaljevu, u Jemenu. Kina je već pomagala u borbi protiv pirata u vodama Somalije. Ali, veliko nepovjerenje Kine i Europe otapa se stoga što neke teme razgovora, na pr. oko nuklearne sigurnosti, zahtijevaju veliko međusobno razumijevanje, premda su razlike između Kine i Europe i dalje vrlo velike i postoji veliki niz, u trgovini, otvorenih pitanja.

Trgovina i kontakti razlog su jačanja veza i prevladavanja nesporazuma. EU kaže da svake godine šest milijuna ljudi putuje iz Europe u Kinu i obratno, a prije deset godina putovalo je samo dva milijuna. Unija je posljednjih devet godina najveći trgovinski partner Kine. U tom razdoblju razmjena dobara se učetverostručila, a u 2012. godini iznosila je 434 milijarde eura. Kina je jako zainteresirana za uvoz europskog obrazovanja, fakulteta i visokih škola koje tamo cijene čak i više nego američke (osim nekoliko američkih fakulteta za najvišu elitu). U ovom trenutku oko 270 tisuća studenata je na europsko-kineskoj razmjeni, a znatno više Kineza studira i diplomira u Europi nego obratno.

Manje kritika

Europska ulaganja u Kini ključna su za kineski rast, ali EU traži od Kine veću transparentnost i manje korupcije. Europska strana smatra, kako se vidi iz izjava uoči posjeta, da bi jačanje partnerstva Kine i Europe moglo biti novi element svjetskog poretka. U Bruxellesu je prošle godine predstavljena "Strateška agenda za kinesko-europske odnose 2020. godine" koja pokriva trgovinu, ulaganja, financije, visoku tehnologiju, nove energije i novi tip urbanizacije (misli se na održivi razvoj gradova). Pitanja oko kojih se Bruxelles i Peking jako razilaze su održivi razvoj i klimatske promjene.

Druge teme su G20 ( u kojem je Rusija i nadalje članica) i ulaganja. Europa sada smatra da bi ove jako razvijene, ali ponekad teške trgovinske odnose s Kinom "trebalo podići na višu razinu". Europa je zadovoljna s time da je Kina postavila veliki, sveobuhvatni plan konkretnih reformi u čak 15 sektora. EU je smanjila svoje kritike oko nekoliko važnih točaka u kojima se sporila s Kinom. Prvo je, vrlo složeno, pitanje kineskih solarnih panela, koje je imalo elemente trgovinskog rata, a drugo je kineska telekomunikacijska oprema.

Europa je, rekao je povjerenik De Gucht uoči dolaska Xija, odustala od započinjanja antidampinške istrage i procedure, iako su Nokia Siemens Network, Alcatel i Ericsson pritiskali Komisiju da spriječi ulaz istovrsne puno jeftinije kineske robe. Ipak, oko toga će se voditi razgovori.