Guverner HNB-a na savjetovanju je govorio o monetarnoj politici u uvjetima globalnog usporavanja i jačanja negativnih rizika, odnosno o ekonomskoj politici u slučaju recesije, rekavši da recesija zasad nije na vidiku, ali i da su ekonomisti loši u njenom predviđanju. No, istaknuo je da zasad vide usporavanje rasta i to kao posljedicu globalnog usporavanja.

Ako bi došlo do recesije u eurozoni, to bi bio negativni šok koji bi, po procjeni, u Hrvatskoj doveo do smanjivanja stope rasta BDP-a za 1,6 posto, prvenstveno kroz pad izvoza i rast premije rizika, naveo je.

Po njegovim riječima, monetarna politika ima malo prostora za odgovor na to. S druge strane, dodao je, fiskalna politika ima prostora za odgovor s obzirom da je proračun uravnotežen, što smatra dobrim, no napominje da je javni dug i dalje relativno visok.

Naglasivši da treba rješavati strukturne probleme, Vujčić je rekao i da Hrvatska i dalje ima pozitivne makroekonomske izglede, sa stopom rasta koja nije velika, ali je za uvjete i stanje u Europi pristojna, no i da se negativni rizici intenziviraju.

Rizici vezani uz projekciju gospodarskog rasta usmjereni su prema dolje - najveći je recesija vanjskotrgovinskih partnera i porast premije rizika, do čega bi moglo doći, a u toj su situaciji su mogućnosti i monetarne i fiskalne politike dosta ograničene, ističe guverner HNB-a.

Vujčić je u svom izlaganju ukazao i da sva istraživanja pokazuju da je glavna determinanta rasta izvoza bio veliki priljev izvozno orijentiranih ulaganja te je spomenuo da je najbrže rastuća industrija u Hrvatskoj IT industrija te da bi ju trebalo više poduprijeti.

Monetarna politika ostaje izuzetno ekspanzivna, troškovi zaduživanja države su zadnjih godina snažno pali, pa možemo očekivati nastavak toga trenda, dok je politika kamatnih stopa kakva jest, rekao je Vujčić.

Ponovno je upozorio na rizike vezi s nekretninskim tržištem u razdoblju niskih kamatnih stopa, kada potraga za prinosom, kako je rekao, ide prema kupovanju nekretnina, pa cijene nekretnina rastu.

Istaknuo je i da samo turizam i građevinski sektor bilježe rast kredita, dok ostali bilježe pad, kao i da je jasna tendencija rasta plasmana stanovništvu, pogotovu nenamjenskih gotovinskih kredita. Podsjetio je da je stoga HNB početkom godine kreditnim institucijama dao preporuku o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima, u kojoj preporuča strože uvjete novog gotovinskog nenamjenskog kreditiranja, a potrošače poziva na razboritost pri zaduživanju.