Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, trećega zaredom, pa su dosegnule nove najviše razine u više od 10 mjeseci jer su najveći svjetski proizvođači odlučili zadržati smanjenu proizvodnju ′crnog zlata′.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 3,6 posto, na 93,93 dolara, novu najvišu razinu od studenoga prošle godine.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 3,7 posto, na 90,77 dolara, također novu najvišu razinu u 10 mjeseci.

Rast cijena treći tjedan zaredom posljedica je odluka Saudijske Arabije i Rusije o smanjenju proizvodnje. Ti vodeći izvoznici smanjivat će isporuke do kraja ove godine za ukupno 1,3 milijuna barela dnevno.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte i njezini saveznici već su ranije pomaknuli rok dogovora o smanjivanju opskrbe do kraja iduće godine.

Smanjenjem proizvodnje te zemlje nastoje zadržati povećane cijene nafte, s obzirom da potražnja slabi zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava.

Podršku cijenama pružili su prošloga tjedna i novi makroekonomski pokazatelji iz Kine, najvećeg svjetskog uvoznika nafte.

U kolovozu su industrijska proizvodnja i promet u maloprodaji porasli više nego što se očekivalo, što je potaknulo nade da se oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom, ubrzava.

Pozitivno na cijene nafte utječu i špekulacije da američka središnja banka više neće povećavati kamatne stope i da će tamošnje gospodarstvo izbjeći recesiju.

Moguće je i da je Europska središnja banka završila ciklus povećanja kamatnih stopa.

To znači da bi se nakon dugotrajnog usporavanja, rast američkog i gospodarstva eurozone mogao stabilizirati. A to bi dovelo do stabilizacije potražnje za ′crnim zlatom′.

Nakon rasta tri tjedna zaredom, cijene su nafte povećale dobitke od početka godine. Na londonskom je tržištu, u odnosu na početak godine, cijena barela u plusu oko 9,5, a na američkom oko 13 posto.