Posljednji podaci HNB-a pokazali su nastavak blagog rasta ukupne kreditne aktivnosti. Ukupni krediti su tako krajem svibnja iznosili 260,5 milijardi kuna, što je za oko 2 milijarde kuna ili 0,8% više nego krajem travnja. U odnosu na prošlogodišnji svibanj ukupni su krediti zabilježili rast za 4,9 milijardi kuna ili 1,9%, što je promotrivši dosadašnji dio godine njihov najveći godišnji rast.

S obzirom na nešto snažniji rast kredita korporativnog sektora u potpunosti je otklonjen negativan utjecaj smanjenih kredita stanovništvu što je rezultiralo pozitivnim godišnjim stopama rasta ukupnih kredita. Krediti stanovništvu, koji su krajem svibnja iznosili 122,8 milijardi kuna i dalje imaju najznačajniji udio u strukturi ukupnih kredita (47,1%). Ipak, njihov udio u ukupnih kreditima sve je manji što je očekivano rezultat niske razine zaposlenosti, nižeg životnog standarda građana i manje potražnje za kreditima. Sa smanjenjem njihova udjela nastavljen je i pad ukupnih kredita stanovništvu na godišnjoj razini (1,6%). Stambeni krediti kao najznačajniji dio kredita stanovništvu (43,8%) tijekom svibnja su zabilježili rast na 53,8 milijardi kuna, što je za 2,7% više nego prošlogodišnjeg svibnja.

Nadalje, krediti poduzećima nastavljaju bilježiti rast i povećavaju svoj udio u strukturi ukupnih kredita. Promatrani su krediti krajem svibnja dosegnuli 102,9 milijardi kuna i time bili viši za 5,3% godišnje, što je najviša stopa rasta u posljednjih devet mjeseci. Krediti državi, koji su krajem svibnja iznosili 33,4 milijardi kuna, u odnosu na svibanj 2009. ostvarili su rast za 4,1 posto. U usporedbi sa prošlom godinom (kada su krediti državi rasli prosječno godišnje za oko 76%) godišnji rast kredita državi i dalje je razmjerno nizak, što se može pripisati visokoj razini prošlogodišnje baze s obzirom na snažan rast zaduživanja države tijekom prošlogodišnjeg svibnja (kada su krediti državi udvostručeni).

U uvjetima koji vladaju na domaćem tržištu još uvijek nije vidljiv značajniji oporavak potražnje za kreditima, a time ni značajniji rast ukupnog kreditiranja. Iz razloga što su primarno pod utjecajem negativnih kretanja na tržištu rada, nije izgledan ni značajniji oporavak kredita odobrenih sektoru stanovništva. Slaba domaća potražnja te niska kreditna sposobnost poduzeća neće omogućiti velike pomake u kreditiranju poduzeća. Tek kada oporavak domaće potražnje počne djelovati na oporavak poduzeća očekuje se i značajniji oporavak kreditiranja korporativnog sektora.