Veća opća stopa PDV-a uz nove međustope, uvođenje poreza na imovinu i na dividendu "za velike dioničare", kresanje parafiskalnih nameta, niži doprinosi za zdravstveno, oslobađanje poreza za reinvestiranu dobit, zahvati u porezu na dohodak kojima će plaće do 3000 kuna biti neoporezive...

To su samo neke od najava kojima je ministar financija Slavko Linić najavio prve poteze Vlade i obrise proračuna za 2012. O većini tih promjena iznesen je i poneki detalj, od iznosa i/li stopa do rokova. Ukratko, mnogo se više iz Kukuriku koalicije čuje o planovima prihodne nego rashodne strane proračuna. "Šteta", reći će ekonomski analitičari. Većina ih, naime, drži da su mnogo dublji i dugoročniji problemi Hrvatske ipak na rashodnoj strani. Neki tako dodaju i da se boje da bi se mogao propustiti dobar trenutak za odlučnije poteze u sferi potrošnje, koja bi morala biti važniji oslonac od prihoda u procesu fiskalne konsolidacije. O potezima vezanim uz rashodnu stranu nova je vlada zasad znatno škrtija, a najave su mnogo uopćenije. Ministar Linić najavio je, primjerice, da se redovne mirovine neće smanjivati, ali će se usporiti dotok novih umirovljenika otežavanjem prijevremenih umirovljenja. Najavio je i da bi se kod mase plaća moglo računati na uštede od oko dvije milijarde kuna, dijelom i smanjivanjem broja zaposlenih u javnoj upravi. Međutim, kad su posrijedi konture proračuna i fiskalnog deficita, zasad se definitivno ne nazire da je vladajuća koalicija usuglasila iole čvršće gabarite. Premda je najavljeno da će se s prijedlogom proračuna pred Sabor izaći za nešto više od mjesec dana, ne zvuči ohrabrujuće golemi raspon mogućeg smanjenja javne potrošnje. Ministar financija i dalje, naime, govori o rezanju proračuna za oko 5 do 9 milijardi kuna. Drugim riječima, rezat će se možda za 9 milijardi, a možda i za (gotovo) upola manje. Raspon od 80 posto ne sugerira da postoji jasno opredjeljenje prema dinamici fiskalne prilagodbe. Uza sve, dodatni bi rizik ili zadršku prema proračunskim projekcijama mogle izazvati pretpostavke gospodarske aktivnosti iz kojih se izvodi plan državnih prihoda i rashoda. Ekonomski strateg SDP-a i novi ministar regionalnog razvoja Branko Grčić kaže da će se proračun bazirati na pretpostavci realnog rasta BDP-a od 1% , pri inflaciji od 2-2,5 posto. U odnosu na sve aktualne prognoze, koje se kreću od nultog rasta do minus 2 posto, to se čini dosta optimističnim.