Rast gospodarstva u regiji ograničen je slabom domaćom potražnjom, upitnom održivosti izvoza te značajnim vanjskim rizicima, navodi se u izvješću Svjetske banke za Jugoistočnu Europu, prenosi Bloomberg.

Šest balkanskih gospodarstava sporo se oporavlja, a pritišću ih i visoki troškovi zaduživanja zbog mogućnosti da SAD zaoštri monetarnu politiku i zbog toga što zapadnoeuropske banke matice smanjuju ulaganja u regiju, navodi se novom polugodišnjem izvješću Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i Albaniju, prenosi Bloomberg.

Potencijalni brzi rast kamatnih stopa predstavlja „rizik neuredne prilagodbe", a iznenadno zaustavljanje dotoka kapitala moglo bi učiniti ranjivijima zemlje tržišta u nastajanju, uključujući Jugoistočnu Europu, navodi Svjetska banka u novom izvješću.

Prinosi na dug zemalja tržišta u nastajanju, kao i prinosi na dug razvijenih zemalja, rastu od svibnja, kada je predsjednik Feda Ben Bernanke najavio da bi američka središnje banka mogla početi smanjivati poticajne mjere monetarne mjere,odnosno smanjiti iznos otkupa državnih i hipotekarnih obveznica od 85 milijardi dolara mjesečno kojim na financijska tržišta ubrizgava svjež, jeftin novac. Svjetska banka procjenjuje da će se trend rasta nastaviti.

"Prinos na američke obveznice vjerojatno će porasti za dodatnih 200-220 baznih bodova, dok će prinosi na obveznice razvijenih zemalja srednjoročno u prosjeku rasti za 300-350 baznih bodova", navodi se u izvješću. Nestabilnije ekonomije morat će plaćati još više.

Al Jazeera Balkans iz izvješća ističe kako je šest država Jugoistočne Europe u prvoj polovici 2013. izašlo je iz recesije, prije svega zahvaljujući rastu izvoza roba i električne energije u promatranom razdoblju.

Osim gospodarskog oporavka država eurozone, oporavku zemalja regije Jugoistočne Europe pogodovao je značajan rast poljoprivredne proizvodnje te slabljenje inflatornog pritiska.

Kao pozitivan primjer u izvješću se ističe Srbija, u kojoj se povećanje izvoza temelji na automobilima koji se sklapaju u Srbiji, što je izravan rezultat stranih investicija.

U prvom polugodištu ove godine prosječan rast BDP-a na razini regiji iznosi 1,8 posto, naprema lanjskom padu od 0,7 posto. Svjetska banka očekuje da će u idućoj godini BDP na razini regije u prosjeku porasti za 1,8 posto, kao i ove godine. Rast je ograničen "slabom domaćom potražnjom, upitnom održivosti izvoza zbog smanjene izvozne baze i problematične konkuretnosti te značajnim vanjskim rizicima", navodi se u izvješću. Situaciju dodatno otežavaju visoka nezaposlenost i niska kupovna moć stanovništva koji slabe domaću potražnju, rast problematičnih zajmova i otežani uvjeti kreditiranja.

Iako stopa nezaposlenosti u nekim državama postupno pada, u cijeloj regiji u prvoj polovici ove godine prosječna nezaposlenost iznosila je oko 24 posto.

Europske banke koje posluju u regiji nastavile su s povlačenjem kapitala iz regije, a neke od njih, poput austrijske Hypo Alpe_Adria Bank Internationala, slovenske Nove ljubljanske banke i National Bank of Greece mogle bi se pod pritiskom vlastitih problema potpuno povući iz regije.