Svjetska banka očekuje da će u 2024. godini gospodarski rast u Hrvatskoj ubrzati na tri posto, prvenstveno kao rezultat prelijevanja pozitivnih kretanja iz 2023., jačanja vanjske potražnje i ekspanzivne fiskalne politike.

Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj i dalje pokazuje otpornost te je s rastom BDP-a od 2,8 posto u 2023. ostala daleko iznad prosjeka Europske unije. To je ponajviše posljedica brzorastućeg sektora turizma i snažnog priljeva sredstava iz EU-a, poticajne fiskalne politike, jakog tržišta rada te velikog priljeva doznaka radnika iz inozemstva, što je potaknulo stabilan rast osobne potrošnje, stoji u izvješću Svjetske banke o zemljama u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije.

"Očekuje se da će 2024. rast ubrzati na tri posto, prvenstveno kao posljedica prelijevanja pozitivnih kretanja iz 2023., jačanja vanjske potražnje i ekspanzivne fiskalne politike. Uz to, snažno tržište rada, s relativno visokim udjelom poduzeća koja prijavljuju nedostatak radne snage i veliko povećanje plaća, dodatno će pridonijeti rastu realnog dohotka. Inflacija će nastaviti opadati i postupno se približiti ciljnoj razini ESB-a od gotovo 2 posto do početka 2025., ali rizici su i dalje prisutni zbog pritiska na rast plaća", ističe Svjetska banka.

Iz Svjetske banke prognoziraju da će gospodarska aktivnost na tržištima u nastajanju i razvoju u regiji Europe i središnje Azije ove godine vjerojatno usporiti jer slabo globalno gospodarstvo, pooštrena monetarna politika, usporavanje kineskoga gospodarstva i niže cijene robe smanjuju izglede za njezin rast.

Trošak obnove i oporavka Ukrajine povećao se na 486 milijardi dolara

"Rast u regiji ove će godine vjerojatno usporiti na 2,8 posto nakon znatnog povećanja na 3,3 posto u 2023., kad su gospodarstva Rusije i ratom pogođene Ukrajine ponovno počela rasti te zahvaljujući snažnijem oporavku središnje Azije", navodi se.

Na tržištima u nastajanju i razvoju u regiji Europe i središnje Azije inflacija se smanjila brže od očekivanog, uglavnom zbog oštrog pada cijena energenata i hrane. Medijan godišnje inflacije potrošačkih cijena u regiji smanjio se s 15 posto početkom 2023. na 4,2 posto do veljače 2024. Neovisno o tome, kriza troškova života iz 2022. i dalje utječe na kućanstva iako se realni dohodak prošle godine povećao, napominju iz Svjetske banke.

Kada je riječ o pojedinim zemljama, Svjetska banka očekuje da će u Ukrajini oporavak ove godine usporiti na 3,2 posto, s 4,8 posto u 2023., kao odraz slabije žetve i kontinuiranog nedostatka radne snage.

Pritom, gospodarski izgledi za Ukrajinu i dalje ovise o potpori donatora i trajanju ruske invazije. Prema nedavnim procjenama Svjetske banke i partnerskih institucija, trošak obnove i oporavka Ukrajine povećao se na 486 milijardi američkih dolara, što više nego dvostruko premašuje veličinu njezina predratnoga gospodarstva 2021. godine, istaknuto je.

Ove će godine i u Turskoj rast vjerojatno oslabjeti na tri posto, što je najniža razina od 2009., izuzev pandemijskih godina, jer se očekuje da će makroekonomska konsolidacija ograničiti domaću potražnju.

Zauzdavanje globalnih cijena nafte oslabit će izglede u središnjoj Aziji, pri čemu će rast s procijenjenih 5,5 posto u 2023. ove godine usporiti na 4,1 posto, izvijestili su između ostalog iz Banke.

Privatni sektor suočen s preprekama

Izvješće uključuje i poglavlje o iskorištavanju snage privatnog sektora pri čemu glavni ekonomist Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije Ivailo Izvorski upozorava da se privatni sektor u nekoliko zemalja u regiji suočava s preprekama koje onemogućuju njegovo širenje i inovacije,

"Kako bi se povećala dinamika poslovanja, bit će potrebno otkloniti nekoliko izazova u područjima kao što su unaprjeđenje tržišnog natjecanja, smanjenje intervencije države u gospodarstvo, poboljšanje kvalitete obrazovanja i povećanje dostupnosti financiranja za poduzeća", kazao je Izvorski.

Kako se pojašnjava, poticanje tržišnog natjecanja i slobodnih tržišta trebalo bi se usmjeriti na smanjenje prepreka za ulazak i olakšavanje izlaska neproduktivnih poduzeća s tržišta. Značajna prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu također je velika prepreka izjednačavanju uvjeta na tržištu za privatna poduzeća, upozoravaju iz Banke.

Problemi privatnih poduzeća su i nedovoljno obrazovana radna snaga i velik nedostatak vještina, što uvelike otežava rast. Visoke stope iseljavanja mladih i kvalificiranih radnika ne pomažu u kratkoročnom razdoblju. Bolje obrazovana radna snaga povezana je s većom produktivnošću i može dovesti do više inovacija, kažu iz Svjetske banke.

Napominju i da su krediti banaka privatnom sektoru na relativno niskoj razini i nisu se povećali u proteklom desetljeću. Uz to, kreditiranje je uglavnom više kratkoročno. Kako bi povećala produktivnost i inovacije, poduzeća trebaju pristup dugoročnom financiranju, navode iz Banke.