Izgledi za opskrbu primarnom, toplinskom i električnom energijom upitni su za istočnu Europu i središnju Aziju, unatoč tome što su Rusija i središnja Azija trenutačno u ulogama glavnih energetskih dobavljača istočne i zapadne Europe, ocijenila je u izvješću Svjetska banka.

Unatoč postojećoj bazi resursa, cijela regija će se suočiti s enegetskim škripcem, osim ako se ne uloži više od 3.000 milijardi dolara tijekom sljedećih 20 godina, prema izvješću Svjetske banke "Energetski izgledi u istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu", objavljenom jučer.

"Očekuje se da će se potražnja za primarnom energijom u Europi i središnjoj Aziji povećati za 50 posto do 2030.", kaže Peter Thomson, direktor za održivi razvoj Svjetske banke, dodajući kako bi potražnja za električnom energijom mogla rasti do 90 posto. Prije sadašnje svjetske financijske krize u 2008., nekoliko zemalja u regiji počelo je doživljavati teškoće s energetskim zalihama, kazao je Thomson.

Financijska kriza usporila je potražnju za energijom, te stvorila prostor koji omogućuje zemljama da poduzmu mjere za ublažavanje utjecaja predviđene energetske krize. Taj će "prozor" postojati samo pet-šest godina. Potrebne su mjere ublažavanja i ponude i potražnje, a bez promjene u ponašanju regija bi se kao cjelina mogla suočiti s energetskim škripcem - pretvarajući se od izvoznika energije u uvoznika do 2030., navodi se, među ostalim, u izvješću Svjetske banke.