WEF u novom izvješću upozorava da rast trgovinskih prepreka, zbog čega se smanjuje trgovinska otvorenost, predstavlja rizik za rast gospodarstava i inovativnost.

"Smanjenje otvorenosti u globalnom gospodarstvu šteti konkurentnosti i otežava vodećima da zadrže održiv, uključiv rast", poručio je u izvješću Klaus Schwab, izvršni predsjednik WEF-a.

U izvješću se, također, upozorava da su se kvantitativno popuštanje i ostale mjere monetarne politike pokazale nedostatne za poticanje dugoročnog rasta u razvijenim gospodarstvima.

U zemljama s niskim rangom konkurentnosti monetarne intervencije nisu uspjele postići tako efikasne rezultate kao one poduzete u zemljama veće konkurentnosti. To sugerira da će one morati poboljšati konkurentnost kako bi održale rast gospodarstva, poručio je WEF.

Kako bi države uvidjele svoje mjesto na listi globalne konkurentnosti, ta institucija jednom godišnje objavljuje izvješće o konkurentnosti, koje sadrži listu 138 zemalja svijeta temeljenu na procjeni o desetak faktora konkurentnosti, uključujući institucije, infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, veličinu tržišta i makroekonomsko okruženje.

U izvješću se konkurentnost definira kao "skup institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti neke zemlje", a ono sadrži i rezultate ankete među poslovnim ljudima o učinkovitosti vlasti i transparentnosti.

Istih 10 najkonkurentnijih

Među 10 najkonkurentnijih u svijetu ove se godine nalaze sve zemlje koje su i lani bile tako visoko plasirane, no drugim redoslijedom.

Švicarska je zadržala titulu najkonkurentnijeg svjetskog gospodarstva osmu godinu zaredom, zahvaljujući među ostalim učinkovitosti tržišta rada, inovativnosti i sofisticiranom poslovnom okruženju.

Kao i lani, iza Švicarske slijedi Singapur, dok su treće mjesto zadržale Sjedinjene Američke Države.

Nizozemska se probila s 5. na 4. mjesto, ispred Njemačke, koja je pala za jedno mjesto.

Na 6. je mjesto napredovala Švedska, koja je lani bila deveta, dok je Velika Britanija napredovala s lanjskog 10. na 7. mjesto.

Japan je skliznuo sa 6. na 8. mjesto liste, a Hong Kong sa 7. na 9. mjesto. Finska je, pak, pala s lanjskog 8. na 10. mjesto.

Hrvatska napredovala za tri mjesta

Na novoj listi WEF-a Hrvatska je napredovala s lanjskog 77. na 74. mjesto, s prosječnom ocjenom od 4,1, kao i lani. Usporedbe radi, Švicarska, kao najkonkurentnija, dobila je prosječnu ocjenu 5,8 od ukupno sedam.

Ovogodišnja lista pokazuje poboljšanje plasmana Hrvatske u šest područja. Tako je plasman zemlje poboljšan po faktoru makroekonomskog okruženja (s lanjskog 107. na 84. mjesto), potom u području visokog obrazovanja (s 51. na 49. mjesto), efikasnosti tržišta roba (sa 105. na 95. mjesto), efikasnosti tržišta rada (sa 105. na 100. mjesto).

Hrvatska je napredovala i po veličini tržišta (sa 79. na 78. mjesto), kao i po poslovnoj sofisticiranosti (s 84. na 80. mjesto), dok je njezin plasman ostao nepromijenjen po pitanju institucija (89. mjesto) i infrastrukture (46. mjesto).

S druge strane, plasman Hrvatske pogoršan je u području zdravlja i osnovnog obrazovanja (sa 63. na 66. mjesto), po razvoju financijskog tržišta (s 88. na 95. mjesto), po tehnološkoj spremnosti (sa 43. na 47. mjesto) i inovativnosti (s 92. na 103. mjesto).

Prema anketi među poslovnim ljudima, najveće poteškoće u poslovanju u Hrvatskoj predstavljaju neučinkovita administracija, porezne stope i regulativa, kao i politička nestabilnost te korupcija.

Od zemalja u okruženju, najbolje je plasirana Slovenija, koja je napredovala s lanjskog 59. na 56. mjesto, dok je Makedonija skliznula sa 60. na 68. mjesto.

Slijedi Mađarska, koja je pala sa 63. na 69. mjesto, dok je Crna Gora skliznula sa 70. na 82. mjesto, iza Albanije koja je na 80. mjestu.

Srbija je napredovala s 94. na 90. mjesto, a Bosna i Hercegovina s lanjskog 111. na 107. mjesto najnovije liste Svjetskog gospodarskog foruma.