Gledano prema valutnoj strukturi, posljednji podaci Hrvatske narodne banke o kvaliteti kreditnog portfelja hrvatskih banaka otkrivaju da su krediti u švicarskom franku glavni generator rasta loših kredita.

Naime, prema udjelu u ukupnim kreditima, loši krediti u švicarcima u prvih šest mjeseci porasli su sa 11,2 na 12,5 posto.

Udjel javnosti najpoznatijih stambenih kredita u toj valuti porastao je sa 7,3 posto na gotovo osam posto. Iskazano u apsolutnim brojkama, krajem prvog polugodišta problematično je bilo 1,9 milijardi kuna stambenih kredita u franku, oko 100 milijuna kuna više nego krajem 2011. godine.

Pogoršanje kreditnog portfelja u švicarcu nešto je blaže za auto kredite koji bilježe rast udjela loših plasmana sa 1,8 na 2,05 posto.

Dužnicima u franku očito nisu ni najmanje pomogle mjere švicarske središnje banke, koja je prije godinu dana fiksirala tečaj franka uz euro.

Time je zaustavljeno i rapidno jačanje franka prema kuni kojem smo svjedočili prošle godine, kada je samo u prvom polugodištu tečaj porastao za četiri posto.

U prvih šest mjeseci 2012. franak je ojačao za 0,9 posto, a trenutačno tečaj iznosi oko 6,2 kune za franak.

Međutim, iako je rast tečaja koliko-toliko zaustavljen, trenutačna razina veća od šest kuna prevelik je teret za dužnike koji su u trenucima uzimanja kredita svjedočili tečaju od 4,5 kuna za franak.

"Održivi okviri"

Prema mišljenju bankovnog analitičara Vjeke Peretića, porast nenaplativih kredita vezanih uz švicarski franak u očekivanim je okvirima.

"Ukupno gledajući, zabrinjavajući lagani trend rasta nenaplativih kredita još je uvijek u održivim okvirima za naše bankarsko tržište, ali sve je veći uteg, posebno manjim bankama", ocjenjuje Peretić.

Opterećenost visinom rata koja traje već neko vrijeme zbog jakog franka sve je veći broj građana otjerala u bankrot, kaže Tomislav Ćorić s Katedre za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

"Stagnacijom ekonomske aktivnosti taj će se trend nastaviti", predviđa Ćorić.

Unatoč sve lošijoj ekonomskoj situaciji koja nije poštedjela nikoga, ipak je primjetno znatnije pogoršanje kreditnog portfelja u franku u odnosu na kredite vezane uz euro. Naime, udjel loših stambenih kredita u euru krajem lipnja čak se vrlo blago smanjio, sa 3,29 na 3,28 posto.

Krive i banke

Stručnjaci smatraju da su za takvo stanje dijelom odgovorne i same banke koje su marljivo plasirale kredite u švicarcu iako su - mnogo više od običnih građana - bile svjesne tečajnog rizika.

"Banke su vrlo 'blagonaklono' procjenjivale kreditnu sposobnost dužnika u franku, pa je tako dio dužnika mogao dobiti kredit u franku, ali nije mogao u euru. Dobar dio njih uzimao je kredite, a bili su vrlo blizu gornje granice kreditne sposobnosti", kaže Tomislav Ćorić.

S druge pak strane, Vjeko Peretić smatra da je pogoršanje situacije naplativosti kredita vezanih uz švicarski franak posljedica barem dvaju faktora od kojih je utjecajniji rast tečaja, a nakon toga povećanje kamatnih stopa.

"Situaciju pogoršava i činjenica da su pri odobrenju kredita upravo ta dva faktora činila kredite u švicarcima povoljnijima jer je tečaj bio rekordno nizak, kao i kamate, ali tek godinu-dvije. Tako su mnogi imali šansu dići veći kredit nego što su to sebi rBanke su vrlo 'blagonaklono' procjenjivale kreditnu sposobnost dužnika u frankuealno mogli priuštiti. Zbog toga je nenaplativost takvih kredita u najvećoj opasnosti da produbljenjem ekonomske krize još ubrza tempo rasta", smatra Peretić.