Švedska bi trebala ublažiti propise o dodjeli i povratu stambenih hipotekarnih kredita kako bi građanima olakšala kupnju, priopćila je vladina komisija.

Dug švedskih kućanstava trenutno je gotovo dvostruko veći od raspoloživog dohotka i spada među najveće u Europi.

Vlasti su nakon svjetske financijske krize 2008. godine odlučile ublažiti rizike u bankovnom sektoru utvrđivanjem plafona zaduživanja i propisima o povratu hipotekarnih kredita za visoko zadužena kućanstva.

Kritičari su pak upozorili da propisi otežavaju kupnju prve nekretnine i da dovode u težak položaj građane bez kapitala.

Zadužena kućanstva dodatno su u međuvremenu opteretile visoka inflacija i podignuti troškovi zaduživanja pa su smanjila potrošnju, što je zakočilo gospodarski rast.

U takvim je uvjetima vladina komisija u ponedjeljak preporučila da se limit zaduživanja podigne s 85 na 90 posto vrijednosti nekretnine i da se ublaže propisi o otplati za dužnike s velikim iznosom kredita.

Vlada bi istodobno trebala u propise uključiti dohodovnu komponentu i ograničiti iznos stambenih hipotekarnih kredita uredbom po kojoj ne bi smio premašiti bruto primanja kućanstva tokom razdoblja od 5,5 godina, predložila je komisija.

Postoji prostor za ublažavanje mjera, uz očuvanje financijske stabilnosti, naglasio je šef komisije Peter England.

Vlada će prilagoditi propise o stambenim hipotekarnim kreditima na proljeće, rekao je ministar financija Niklas Wykman.