Razina financijske pismenosti pojedine zemlje nije u čvrstoj vezi s razvijenosti i bruto društvenim proizvodom jer se radi o osnovnim pitanjima iz osobnih financija. Hrvatska je tako u odnosu na druge zemlje pokazala primjereno znanje o kamatnoj stopi, ali poteškoće u razumijevanju složenog ukamaćivanja, pokazala je nedavno objavljena publikacija o financijskoj pismenosti u Europi iz koje je za Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje dr. sc. Maja Vehovec, znanstvenica na Ekonomskom institu, Zagreb, izdvojila rezultate za Hrvatsku.

U usporedbi s drugim zemljama Hrvatska ne odskače u znanju o kamatama, a relativno dobro stoji i u znanju o inflaciji. Vezano za ponašanje Hrvati imaju najlošiji rezultat u kategoriji plaćanja na vrijeme i vrlo niske rezultate u navikama ispitivanja drugih usluga i nezavisnih izvora u savjetovanju, navodi se u publikaciji OECD-a "Financijska edukacija u Europi: trendovi i najnoviji razvoj".

Bazični odnos između rizika i povrata ne prepoznaje više od 20% stanovnika što je slučaj u Albaniji, Hrvatskoj, Češkoj, Litvi, Nizozemskoj, Poljskoj, Rusiji i Velikoj Britaniji.

Najteže pitanje za sve zemlje je ispravno razumijevanje diverzifikacije rizika koju više od 30% populacije ne razumije što je slučaj u Albaniji, Austriji, Belgiji, Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Rusiji i Velikoj Britaniji.

Nakon što su početkom 2016. godine objavljeni rezultati financijske pismenosti hrvatskih građana na istovjetnom i usporedivom upitniku OECD-a, oni se mogu usporediti s drugim zemljama te, što je mnogo važnije, pratiti pomak u razmaku od tri do pet godina.

Za financijsko ponašanje je ključno da li ispitanici proučavaju više izvora informacija ili traže nezavisne savjete. U svim zemljama preko 80% ispitanika biraju financijski proizvod bez da ga uspoređuju s drugim proizvodima i bez savjeta iz nezavisnog izvora.

U mnogim zemljama više od 50% ispitanika ne planiraju i postavljaju dugoročno svoje financijske ciljeve s izuzetkom Austrije, Belgije, Francuske, Litve i Portugala. Kako je poznato da većina europskih zemalja stari ovaj podatak je posebno zabrinjavajući.

Također je vrlo zabrinjavajuće da se u većem broju zemalja zaduživanje pojavljuje zbog namirivanja osnovnih životnih potreba. To je slučaj u više od 20% populacije u Albaniji, Latviji, Litvi, Rusiji, Turskoj, a između 10 i 20% u Austriji, Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Francuskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Poljskoj i Portugalu.

Financijsko obrazovanje u Europi potrebno je zbog starenje stanovništva i mirovinske reforme, zaduženosti kućanstava, rastuće kompleksnosti financijskih tržišta, financijske isključenosti i niske financijska pismenost, navodi se u publikaciji OECD-a.

Više o publikaciji OECD-a možete pročitati ovdje.