Sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić pozvao je osam hrvatskih banaka koje su od udruge Potrošač izgubile spor zbog kredita u švicarskim francima da se pokušaju nagoditi jer bi današnja presuda, postane li pravomoćna, bila temelj za nove tužbe koje bi banke mogle baciti na koljena.

"Ima razloga da budete razumni i pokušate postići kompromis s tužiteljem", rekao je Dobronić dodavši da tolika količina tužbi može iscrpiti svaku banku. Banke su ranije odbile poziv Potrošača za mirenje, a sudac je rekao da ne razumiju težinu Zakona o zaštiti potrošača.

Obrazložući presudu Dobronić je ustvrdio da banke kao profesionalci nikako nisu smjele građanima ponuditi usluge kredita vezane uz švicarski franak s promjenljivom kamatnom stopom i promjenljivom glavnicom.

Takva kombinacija neograničene promjenjive kamatne stope i glavnice u vrijeme fluktuacije tečaja i na tako dugi rok je poptuno neprihvatljiva, kazao je, ustvrdišvi da su banke povrijedile prava potrošača jer ih nisu u cijelosti informirali o svim parametrima potrebnima za donošenje odluke. Bankama je zabranjeno slično postupanje ubuduće i naloženo da isplate parnični trošak veći od 440 tisuća kuna.

Presudom na koju se strane mogu žaliti u roku od osam dana bankama je naloženo da 60 dana od pravomoćnosti ponude klijentima izmjenu ugovora i glavnicu odrede u kunama uz fiksnu kamatnu stopu na dan sklapanja ugovora. No, građani će svoja potraživanja prema bankama moći ostvariti tek nakon pravomoćnosti u privatnim parnicima.

"Znam da će ova odluka imati posljedice za banke, ali nije bilo nikakve dileme i ovo je jedina moguća odluka", kazao je sudac, koji je presudu objavio točno godinu dana od prvog pripremno ročišta po kolektivnoj tužbi protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske i Sberbanke.

Iako se složio s bankarima da nisu mogli predvidjeti budućnost, sudac je ustvrdio da su znali da će doći do blagog ili umjerenog rasta franka, ali da su to prešutjeli klijentima te da nisu postupali u dobroj vjeri.

Banke također, kazao je sudac, klijentima nisu pojasnile rizik zaduživanja u francima u vrijeme fluktuacije tečaja te su prešutjele da Hrvatska narodna banka štiti kunu samo u odnosu na euro. Klijentima su tek rekle da je kamatna stopa za kredite u francima povoljna.

"Rizik koji proizlazi iz kombinacije valutne klauzule i promjenjive kamatne stope uvećan je do granica koje ga čine potpuno neprihvatljivima", navodi se u presudi.

Za iskaze svjedoka koji su u postupku ispričali da su im banke sugerirale da je franak stabilna valuta, sudac je rekao da su "logični i uvjerljivi", iako su oni članovi udruge Potrošač. Nisu ti svjedoci bitni sami po sebi već ih se saslušalo kako bi se utvrdila opća slika o sklapanju ugovora o kreditu, dodao je.

Iz njihovih iskaza, kazao je sudac, vidljivo je, da su službenice u bankama bile ljubazne pri sklapanju ugovora o kreditu, ali je ta ljubaznost utihnula kad su korisnici tražili objašnjene zbog rasta kamata. Osobne bankarice, smatra sudac, nisu saslušane jer su očigledno postupale po nalogu uprava.

Za oglašavanje banaka u medijima rekao je da su gotovo svi oglasi bili usklađeni i da su banke, iako tvrde da se to nije odnosilo na franak, naglašavale povoljnost kamata kao i da nisu potrebni jamci. No, pored kamata, koje su u slučaju franka bile povoljnije, postoje i drugi elementi, kazao je sudac ustvrdivši da je tu riječ o zavaravajućim elementima oglašavanja.

U trosatnom obrazloženju sudac se dotakao i teoretskih pojmova poput monetarnog nominalizma, domaće valute kao apstraktnog mjerila vrijednosti, monetarne suverenosti.

Predstavnici banaka najavili su žalbu, dok su, odvjetnici Potrošača zadovoljni odlukom. No, smatraju da odluku treba uzeti smireno i s umjerenim oduševljenjem, jer slučaj još nije gotovo. O žalbama će odlučivati Visoki trgovački sud.