Nakon što su dva domaća Fonda za gospodarsku suradnju Nexus i Quaestus dobila od Hanfe odobrenje za rad, trenutačno prikupljaju kapital te će zajedno s državnim sredstvima ulagati u projekte. Na traženje kapitala ograničeni su na domaće tržište jer strani ulagači za sada nisu pokazali zanimanje.

Razlog tome je prvenstveno još vrlo nepovoljno globalno okruženje, kaže Mirna Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije. Tako je, primjerice, visina prikupljenih sredstava PE/VC fondova u srednjoj i istočnoj Europi u prošloj godini bila tek na razini 10 posto od onih prije tri godine. A prikupljena su pretežito od državnih i paradržavnih agencija jer se tradicionalni institucionalni ulagači još nisu vratili na ta tržišta. Strani ulagači stoga razmatraju, ali još nisu spremni na prihvaćanje hrvatskog rizika, ali su i oprezni jer nisu sigurni kako će država kao ravnopravni ulagač u projekte s fondovima djelovati, kaže Marović.

Stranci su trenutačno usmjereni na BRIC tržišta, od onih u okruženju Poljsku i Tursku, jer su u tim zemljama PE/VC ulaganja mjere u milijardama, a kod nas u milijunima. No nije isključeno da se nakon što projekt zaživi, u njega uključe i veće međunarodne financijske institucije a koje bi povukle i ostale strane ulagače. Posebno zato što ulagači iz regije, tvrdi Marović, aktivno razmatraju mogućnosti ulaganja u PE/VC investicije u Hrvatskoj.

Domaći fondovi, dva registrirana i ona koja tek dozvolu trebaju dobiti za to trenutačno na najveći dio kapitala mogu računati od mirovinskih fondova. Nakon što se kapital prikupi potrebno je naći projekte u koje će se novac iz fondova uz jednaki omjer državnih sredstava plasirati. Izraelski projekt Yozma je tako, primjerice, uspio jer je imao dobre projekte koji su oživjeli gospodarstvo, dok onaj u Čileu, iako na istom principu, nije uspio, jer takvih projekata nije bilo.

Uspješnim se izdvaja i turski primjer od prije tri godine. U EU je pak izuzetno značajan Europski investicijski fond, najveći javni ulagač u venture kapital fondove u EU, zemlje kandidate i regije kroz nekoliko programa. No najveću ulogu ti fondovi imaju na američkom tržištu, gdje su javnu potporu dobili još tridesetih godina prošlog stojeća.