NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

HGKObjavljeno: 26.09.2023
Strane radnike privući dobrim politikama i praksom

Strane radnike privući dobrim politikama i praksom

Hrvatska radi privlačenja stranih radnika treba novu imigracijsku i integracijsku politiku i poticajne mjere za useljenike, istaknuto je u utorak na konferenciji o zapošljavanju stranih radnika održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Predsjednik HGK-a Luka Burilović je kazao kako je uvoz radne snage već duže vrijeme top tema u Hrvatskoj te kako se Hrvatska u potrazi za radnicima natječe s razvijenim zemljama zapadne Europe prema kojima je u zaostatku, jer one to rade duže i imaju više iskustva.

Sektori u kojima najviše nedostaje radnika, kako je naveo, su građevinarstvo, turizam i ugostiteljstvo, prerađivačka industrija, logistika i poljoprivreda.

Izvijestio je kako HGK s ministarstvom rada i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, pokreće projekt predstavljanja hrvatskog tržišta rada na potencijalnim tržištima radne snage. Cilj je izaći izvan granica i predstaviti se potencijalnim radnicima i kao zemlja koja nudi visoku kvalitetu života izvan radnih sati, kazao je Burilović.

Predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika HGK Josip Zaher je rekao da se Hrvatska iz tradicionalne iseljeničke zemlje postupno mijenja u useljeničku, čemu je pridonijelo iseljavanje zadnjih godina i povećani rast gospodarstva.

Posebno ranjivi sektori s kroničnim nedostatkom radne snage su građevinarstvo, turizam i ugostiteljstvo, procesna industrija, a zadnju godinu je isplivala i trgovina s logistikom, kazao je.

Iznio je da je prošle godine izdano više od 124 tisuće radnih dozvola, a u prvih devet mjeseci ove godine 129 tisuća.

Uslijed nepovoljnih demografskih trendova i rastućih potreba gospodarstva, kako je kazao, u budućnosti se očekuje daljnji rast potražnje za radnom snagom.

Tradicionalni bazeni ispražnjeni

Uz to što raste broj izdanih dozvola, mijenja se i struktura stranih radnika - tradicionalni bazeni u regiji ispražnjeni su te se u potrazi za stranim radnicima sve više okrećemo dalekim azijskim zemljama, rekao je Zaher navodeći kako je to dovelo do rasta broja agencija za zapošljavanje, posredovanje i privremeno zapošljavanje, kojih je gotovo 600.

"Hrvatsku treba prezentirati kao atraktivnu destinaciju i donijeti novu imigracijsku strategiju s poticajnim mjerama za useljenike kao i integracijsku politiku. Agencije treba osnažiti i po potrebi dodatno regulirati njihov rad", rekao je Zaher.

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić je kazao kako se postupno liberaliziraju zakonska rješenja kako bi se pojednostavnio uvoz radne snage.

Tako se primjerice predložene izmjene Zakona o strancima odnose na produženje važenja dozvola za boravak i rad - opće produženje dozvole s jedne na tri godine, a radne dozvole za sezonce sa sadašnjih šest mjeseci na maksimalno devet mjeseci.

Izmjene predviđaju i olakšanu promjenu poslodavca u istom zanimanju nakon godine dana, priznavanje stručnog iskustva u IT sektoru kao visoke stručne kvalifikacije za potrebe izdavanja plave karte EU, koje bi provodilo povjerenstvo pri HGK itd.

Katić je rekao da izmjene Zakona o strancima uskoro idu u javnu raspravu, a donošenje se očekuju najkasnije u prvom kvartalu iduće godine.

Građevinarstvo nezamislivo bez stranih radnika

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš je istaknuo kako vlada pojačan interes stranih radnika za rad u Hrvatskoj.

Prosječna plaća u Hrvatskoj, prema zadnjim podacima, iznosi oko 1.140 eura neto i postajemo sve atraktivniji mnogim radnicima u svijetu, kazao je te dodao kako je i dalje fokus na graditeljstvu i turizmu.

Najavio je nastavak rada na administrativnom pojednostavljenju sustava.

"Danas ne bi bilo građevine bez stranih radnika", istaknuo je predsjednik Uprave GP-a Krk Sanjin Purić navodeći kako su nekada stranim radnicima smatrani radnici iz Bosne i Hercegovine, a danas su to radnici iz Indije, Nepala i Turske.

Radnik koji dolazi u Hrvatsku želi zaraditi, ne želi ostati dugoročno, ni kod nas ni u Njemačkoj i to je cijela priča, rekao je.

Integracija je, kako je kazao, relativno loša, jer se primjerice radnici iz Nepala ili Indije vrlo teško integriraju, nemaju za sada želju ostati u Hrvatskoj i dovesti obitelji.

Mora se raditi na tome da ih se pokuša privući i zadržati, kazao je.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q3 - 2023.)(na kraju Q3 - 2023.)

(koji na 30.09.2023. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
InterCapital Global Technology - klasa B A +28,56%  5
OTP indeksni A +26,29%  4
Allianz Equity +23,18%  3
Generali Victoria A +21,91%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,08750 -0,01
-0,51%
GBP
0,86045 0,00
-0,37%
CHF
0,95300 0,00
-0,33%
JPY
161,14000 -0,05
-0,03%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2023 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
80,61 €
607,36 kn
30.11.2023
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
Generali fondovi - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 01.12. 16:00  2439,61
4,68
0,19
CROBEX10* 01.12. 16:00  1483,43
0,86
0,06
CROBEX10tr* 01.12. 16:00  1611,89
0,93
0,06
ADRIAprime* 01.12. 16:00  1646,04
2,89
0,18
CROBISTR* 01.12. 16:31  167,3955
-0,08
-0,05
CROBIS* 01.12. 16:31  93,768
-0,05
-0,05
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2023 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:42 01.12.2023)
(17:08:42 01.12.2023)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
7CASH
100,38 €
756,31 kn
0,00%
659.998,50 €
4.972.758,70 kn
ADRS2
55,20 €
415,90 kn
1,47%
505.947,80 €
3.812.063,70 kn
PODR
150,00 €
1.130,18 kn
0,67%
404.762,00 €
3.049.679,29 kn
ADRS
80,00 €
602,76 kn
1,27%
276.905,50 €
2.086.344,49 kn
ATGR
55,00 €
414,40 kn
0,00%
275.698,50 €
2.077.250,35 kn
ERNT
195,50 €
1.472,99 kn
0,77%
161.430,50 €
1.216.298,10 kn
KODT
855,00 €
6.442,00 kn
0,00%
137.095,00 €
1.032.942,28 kn
RIVP
4,30 €
32,40 kn
0,00%
50.115,80 €
377.597,50 kn
ADPL
13,85 €
104,35 kn
-1,07%
43.408,75 €
327.063,23 kn
ZABA
13,55 €
102,09 kn
0,74%
31.135,15 €
234.587,79 kn
Redovni dionički promet:   
2.721.368,46 €
20.504.150,66 kn
Redovni obveznički promet:   
873.994,50 €
6.585.111,56 kn
Sveukupni promet:   
3.595.362,96 €
27.089.262,22 kn