Dvije trećine otpada na financijski sektor za što su najzaslužnije dokapitalizacije banaka, prije svega Zabe. Inozemna ulaganja u Hrvatsku u prva tri mjeseca iznosila su 1,21 milijardu eura što predstavlja rekordnu razinu priljeva investicija tijekom jednog tromjesečja. Strane investicije su na godišnjoj razini porasle 133 posto, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine veće su za 690 milijuna eura, prema podacima Raiffeisen Consulting, Direkcije za ekonomska istraživanja. No unatoč rastu ulaganja njihova struktura je i dalje prilično nepovoljna. Naime, većinu ukupnih inozemnih ulaganja u prvom kvartalu činila su vlasnička ulaganja, čak 928 milijuna eura, no samo je manji dio bio usmjeren u proizvodne djelatnosti.
Povećanje kapitala
Dvije trećine od ukupnih ulaganja i zadržane dobiti odnosilo se na ulaganja u sektor financijskog posredovanja. Znatan dio ovog iznosa posljedica je dokapitalizacije u bankovnom sektoru kao odgovor na nove restriktivne mjere monetarne politike. "To se prevenstveno odnosi na Zagrebačku banku čija je dokapitalizacija iznosila 500 milijuna eura, a tu je i Erste banka, te neke od manjih banaka kod kojih je riječ o nešto manjim iznosima", objašnjava Hrvoje Dolenec glavni ekonomist RBA. U strukturi stranih ulaganja na drugom su mjestu prateće djelatnosti u prijevozu sa 15 posto. Slijede hoteli i restorani sa 5 posto, a po dva posto otpada na trgovinu na malo, trgovinu na veliko i posredovanje, te telekomunikacije, dok 6 posto otpada na ostale djelatnosti prema podacima Hrvatske narodne banke. Na prvom mjestu po ulaganjima u Hrvatsku nalazi se Austrija upravo zbog velikih investicija u financijskom sektoru, no Austrijanci ulažu i u manja proizvodna poduzeća. Iza njih slijede Italija i Njemačka, tvrdi Dolenec, a to su ujedno i zemlje s kojima Hrvatska općenito ima najbolju robnu razmjenu. Ako se vrijednosti inozemnih ulaganja usporede sa zemljama u regiji, Hrvatska na prvi pogled dobro stoji, ali samo na prvi pogled. "Ako gledamo općenite pokazatelje, Hrvatska stoji dobro u pitanju stranih ulaganja, no ako se pogleda struktura tih investicija, vidi se disproporcija u odnosu na te zemlje", objašnjava Dolenec. Hrvatska je odmah iza Češke, Mađarske i Slovačke prema iznosu FDI po stanovniku, no problem je što dominiraju ulaganja u financijski sektor. Hrvatska po iznosu greenfield investicija po stanovniku zaostaje za zemljama u okruženju, tvrdi Dolenec. Većinski dio ulaganja odnosi se na financije, telekome, odnosno uslužni sektor, dok ulaganja u proizvodnju i podizanje novih kapaciteta zaobilaze Hrvatsku.
Tehnika i inženjering
Jedan od razloga za to je sigurno i neadekvatna koordinacija lokalnih vlasti i središnje države, smatra Dolenec, dodajući da se napravilo niz dobrih koraka u smjeru rješavanja tog problema poput Hitroreza, no da bi do toga došlo, potrebna je uspješna implementacija tih programa. Upućeni tvrde da interes za greenfield investicije u Hrvatskoj još postoji, no upitna je njihova realizacija. Hrvatska je propustila svoju priliku kad su u pitanju ulaganja u automobilskoj industriji i vjerojatno će se buduće investicije zadržati u uslužnom sektoru, i to u tehničkom sektoru, inženjeringu, programiranju. Potrebno je orijentirati se na proizvode s većom dodanom vrijednosti, no za početak je potrebno stvoriti uvjete koji će biti privlačni stranim investitorima.
Stope rasta trgovine i dalje visoke
Tijekom lipnja zabilježen je i najviši rast cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima još od prošlogodišnjeg rujna, a iznosio je 2,9 posto. U usporedbi sa svibnjem promatrane cijene su u prosjeku bile više za 0,4 posto. Unatoč ubrzanju rasta cijena posljednjih mjeseci, u usporedbi s prvim polugodištem prošle godine, zabilježeno je zamjetno slabije povećanje promatranih cijena. Tijekom prvih pet mjeseci nominalni rast prometa u maloprodaji iznosio je 8,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2006., dok je realni rast bio 7,3 posto. Najznatniji rast prometa trgovine na malo u nominalnim iznosima zabilježen je kod nespecijaliziranih prodavaonica živežnim namirnicama (12 posto) u kojima se ostvaruje gotovo četvrtina cjelokupnog prometa u maloprodaji.