Čelnici mirovinskih fondova već dugo upozoravaju da uz 5-postotnu stopu izdvajanja mirovinskih doprinosa u fondove drugog stupa mnogi jednostavno neće u njima sakupiti dovoljno novca za iole pristojnije mirovine. Podjednako dugo i vlasti su isticale postepeno povećanje stope izdvajanja u II. stup kao opredjeljenje. Dosad je to ispadalo samo načelno opredjeljenje, "za povoljniji trenutak".

Dinka Novoselca, čelnika najvećeg, AZ fonda, nije iznenadila najava da Vlada Zorana Milanovića to namjerava konkretizirati već početkom 2013., i to usporedo s daljnjim spuštanjem stope zdravstvenih doprinosa. "Uz, dakako, podršku povećanju izdvajanja u drugi stup, ne mogu komentirati dio najava koji se odnosi na ukupnu stopu doprinosa i utjecaj na neto plaće jer zasad nema dovoljno informacija", kaže Novoselec. Prema izvorima Večernjeg lista, iz bruto plaća bi se od iduće godine počelo izdvajati 7 umjesto 5 posto. To povećanje ne bi trebalo ići na teret obaveznog mirovinskog osiguranja, što znači da bi 15 posto plaće i dalje išlo u prvi stup, tj. da bi se ukupni mirovinski doprinosi povećali na 22 posto. To implicira negativan utjecaj na neto plaće zaposlenih, no ukupna cijena rada navodno bi se trebala smanjiti jer je paralelno u planu i nastavak smanjenja stope zdravstvenih doprinosa. Nakon skorog smanjenja sa 15 na 13 posto, početkom 2013. zdravstveni bi se doprinosi trebali smanjiti za još 4 postotna boda, na 9 posto. Godišnji efekt tog smanjenja je 5-6 milijardi kuna, što znači da će država na drugoj strani morati osigurati odgovarajuće uštede. 
 
Upitan je tajming
Stopu izdvajanja za II. mirovinski stup generalno treba povećati, no to treba biti onom dinamikom kojom se radi na restrukturiranju cijeloga sustava. Ako se prvi stup ostavi netaknut, onda je povećanje stope za drugi oblik prisilne štednje kućanstava koja će dovesti do daljnjeg pada osobne potrošnje, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, upozoravajući na upitan tajming i opasnost prorecesijskih učinaka.