Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2025. godini iznosila je 19,5 posto, a prag rizika od siromaštva za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina bio je 18.972 eura na godinu, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS).

Prema podacima iz ankete koju je proveo DZS, osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti je 20,7 posto, a onih koje žive u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji dva posto.

Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo bio je u 2025. godini 9.034 eura, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece18.972 eura.

Prosjek godišnjega raspoloživog dohotka po kućanstvu je 27.586 eura.

Najveći rizik od siromaštva u Panonskoj Hrvatskoj

Stopa rizika od siromaštva u 2025. za Panonsku Hrvatsku iznosila je 28,6 posto, Jadransku Hrvatsku 19 posto, Grad Zagreb 11,4 posto i za Sjevernu Hrvatsku 16,9 posto.

U riziku od siromaštva u Panonskoj Hrvatsku 2025. godine bilo je 30 posto anketiranih, Jadranskoj Hrvatskoj 20,6, Gradu Zagrebu 12,4 i Sjevernoj Hrvatskoj 17,6 posto.

U kućanstvima bez uzdržavane djece, najviše stope rizika od siromaštva u 2025. bile su u jednočlanim kućanstvima i to u onima koje čine osobe u dobnoj skupini od 65 ili više godina, 64,4 posto, te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 58,8 posto.

U kućanstvima s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 29,7 posto i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 23 posto.

Trećina kućanstava ne može si priuštiti godišnji odmor od tjedan dana

Prema podacima ankete, 4,2 posto osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, a 32,6 posto u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svojega kućanstva.

Nadalje, 4,7 posto osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan, a 31,2 posto osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava.

U kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem živjelo je 2025. godine 3,8 posto osoba,15,3 posto u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 43,1 posto živi u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanji postotak osoba (1,5 posto) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.

Pokazatelji siromaštva za Hrvatsku izračunani su iz podataka prikupljenih anketom o dohotku stanovništva. To je godišnje istraživanje koje se provodi na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Pritom se ne obuhvaćaju institucionalna kućanstva (domovi za starije i nemoćne, zatvori, bolnice za trajni smještaj osoba i sl.) te populacija otoka koji čine specifičnu prostornu cjelinu zbog manje dostupnosti, osim otoka koji su mostom povezani s kopnom (Krk, Čiovo, Vir, Murter i Pag).

Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentan dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60 posto od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva.

Osobe čiji je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u eurima.

Stopa rizika od siromaštva kao standardni pokazatelj jest postotak osoba koje imaju ekvivalentan raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva.