Na domaćem novčanom tržištu nastavljeno je razdoblje skromnih volumena trgovanja, ali i iznimno visoke likvidnosti u kojem je ponuda kuna nadmašivala potražnju koja ipak u cijelosti nije podmirena zbog niskih kamatnih stopa po kojoj dio sudionika nije spreman plasirati svoje viškove. Sve kotacije ZIBOR zadržavaju se na povijesno najnižim razinama, pri čemu prekonoćni prinosi već više od mjesec dana nisu premašili razinu od 1% (u ovom tjednu se kreću između 0,80% i 0,85%).

Kretanja visoke likvidnosti potvrđuju i indikatori likvidnosti središnje banke, iz kojih je vidljivo da tržišni sudionici s viškovima kunske likvidnosti već uobičajeno iste plasiraju kod HNB-a u obliku prekonoćnih depozita ne bi li ostvarili minimalan prinos od 0,5%. Razmjerno visoki prekonoćni depoziti kod središnje banke utječu na ostvarenje dnevnih manjkova likvidnosti kod banaka, ali odražavaju i znatno smanjeni rizik uslijed očekivanog smanjenja stope obvezne pričuve i otpuštanja dodatne likvidnosti u sustav.

U srijedu je Savjet HNB-a smanjio stopu obvezne pričuve sa 14% na 13% s početkom primjene novog razdoblja obvezne pričuve (slijedeći tjedan). Tako se u financijski sustav koji raspolaže s oko 5 milijardi kuna viška kunske likvidnosti oslobađa dodatnih 2,9 milijardi kuna (2,4 u kunskom i 0,5 milijardi u deviznom dijelu pričuve). Pritom je savjet izričit u daljnjoj namjeri oslobađanja likvidnosti snižavanjem obvezne pričuve ukoliko se sredstva budu koristila za poticaje realnog sektora gospodarstva, a ne uvoza potrošnih dobara ili ulaganje u devize (te posredno destabiliziranje tečaja). Očekivano, obratna repo aukcija nije održana, ali je po prvi put u 2010. godini održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Osim očekivanog vrlo visokog interesa investitora zabilježen je pad prinosa po svim dospijećima.

Planirani iznos kunskih izdanja trezorskih zapisa od 300 milijuna kuna višestruko je nadmašen (upisano je preko milijardu kuna) pri čemu je prinos najkraćeg dospijeća (91 dan) pao za 222 bazna boda na 2,48%. Prinos na upisane tromjesečne trezorce pao je na 3,45%, a na jednogodišnje na 4%. Iako je interes za trezorskim zapisima s valutnom klauzulom nadmašio planirano izdanje od 30 milijuna eura, upisano je svega 20,6 milijuna uz prinos 3.95%. Unatoč ovotjednom odljevu likvidnosti iz sustava na osnovu aukcija trezoraca navedeno nije utjecalo na kretanja na novčanom tržištu. U tjednu pred nama završava jedno te počinje drugo razdoblje obvezne pričuve.

Ipak, ne očekujemo promjene na tržištu već naprotiv zadržavanje visoke likvidnosti, skromnih prometa i niskih kamatnih stopa. Na domaćem deviznom tržištu tečaj EUR/HRK polagano se približio razini od 7,32 kune za euro gdje se uz uravnoteženu ponudu i potražnju održavao gotovo cijeli tjedan. Podršku tečaju daje korporativna potražnja za devizama s ciljem otplate postojećih inozemnih obveza. Na tjednoj razini očekujemo nastavak trgovanja iznad razina 7,31 kunu za euro ali bez značajnijih deprecijacijskih pritisaka. Tečaj bi mogao zabilježiti tek manji porast. Sličnu situaciju očekujemo i na mjesečnoj razini. Naime, iako je uvijek razmjerno neizvjestan način otplate državnih dugova na osnovu izdanja obveznica ne očekujemo značajniji utjecaj na EUR/HRK koji bi na mjesečnoj razini mogao biti izložen tek blagim deprecijacijskim pritiscima.