Potrošačke cijene u travnju u Hrvatskoj su porasle 2,1 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak, što je najviša stopa inflacije još od kolovoza 2018. godine.

Po podacima DZS-a, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u travnju ove u odnosu na travanj 2020. godine u prosjeku su bile više za 2,1 posto. Nakon što je u veljači inflacija iznosila 0,3 posto, u ožujku 1,2 posto, travanj je tako treći mjesec zaredom u kojem se bilježi rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini.

Naime, od travnja prošle godine bilježen je pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini, uz izuzetak rujna prošle godine kada stagnirale.

Statistika po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje pokazuje da su na godišnjoj razini najviše porasle cijene prijevoza, za 10,7 posto u odnosu na travanj prošle godine. Unutar kategorije prijevoza, najveći rast bilježe cijene goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva, za 25,1 posto, posljedično rastu cijena nafte na inozemnim tržištima.

Cijene alkoholnih pića i duhana na godišnjoj su razini porasle za 6 posto, rekreacije i kulture 2,2 posto, stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 1,4 posto, restorana i hotela za 1,3 posto, zdravlja za 1,2 posto, a komunikacija za 1,1 posto. Također, zabilježen je i rast cijena u segmentima obrazovanja, za 0,6 posto, raznih dobara i usluga, za 0,4 posto, kao i cijena pokućstva i opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 0,2 posto.

S druge strane, cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje imaju najveći udio u potrošačkoj košarici od 27,2 posto, na godišnjoj su razini pale 0,6 posto, a za blagih 0,1 posto pale su i cijene odjeće i obuće.

Kumulativni statistički podaci za prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuju rast potrošačkih cijena za 0,8 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke cijene porasle za 0,7 posto

Potrošačke su cijene u travnju u odnosu na ožujak ove godine porasle za 0,7 posto, što je manji rast nego u ožujku, kada su bile porasle za 1,1 posto.

Na mjesečnoj su razini najviše porasle cijene odjeće i obuće, za 5,3 posto, zatim restorana i hotela, 0,8 posto, hrane i bezalkoholnih pića, 0,6 posto, u skupini stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, te onoj pokućstva i opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, cijene su u prosjeku bile više za po 0,5 posto, a u komunikacijama za 0,4 posto. Nadalje, u rekreaciji i u kulturi su porasle za 0,3 posto, u skupini raznih dobara i usluga za 0,2 posto, a alkoholnih pića i duhana te u segmentu zdravlja za po 0,1 posto.

S druge strane, pad cijena je zabilježen u kategoriji prijevoza, za 0,1 posto, dok su cijene obrazovanja ostale nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec, navedeno je u izvješću DZS-a.

RBA: Vrhunac inflacije tijekom ljetnih mjeseci

Analitičari Raiffeisenbank Austrije (RBA) ističu da su takva kretanja u skladu s njihovim očekivanjima te da su privremenog karaktera.

"Uz učinak baznog razdoblja, gdje je upravo najznačajniji pad cijena u 2020. zabilježen tijekom ljetnih mjeseci, veće cijene energije te rastuću domaću i inozemnu potražnju tj. turizam, potrošačka inflacija trebala bi dosegnuti svoj vrhunac tijekom ljetnih mjeseci. Iako bi nakon toga godišnje stope rasta trebale blago usporiti te će inflacija i dalje ostati umjerena, naša trenutna prognoza prosječne stope inflacije izložena je uzlaznom riziku. Inflacija bi u ovoj godini mogla biti viša za oko 0,5 postotnih bodova te dosegnuti 1,5 posto u godišnjem prosjeku", ističu iz RBA u svom osvrtu na najnoviju objavu DZS-a.

Ističu još i da je jačanje inflatornih pritisaka prisutno diljem EU-a, a procjena prosječne inflacije za eurozonu od 1,6 posto u ovoj godini odražava slične trendove te potvrđuje usklađenost ciklusa Hrvatske s EU.

Globalni rast inflacije

Inače, stopa inflacije u eurozoni u travnju je, po podacima Eurostata, dosegnula 1,6 posto, skočivši tako na najvišu razinu od travnja 2019. godine.

U drugom najvećem svjetskom gospodarstvu, u Kini potrošačke cijene u travnju su porasle umjerenih 0,9 posto na godišnjoj razini, no proizvođačke cijene skočile su 6,8 posto.

U SAD-u je također zabilježen snažan skok inflacije u travnju. Potrošačke cijene bez cijena hrane i energije, porasle su 3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njihov najveći skok u gotovo 12 godina.

Taj podatak ranije ovoga tjedna izazvao je oštre korekcije cijena dionica na globalnim burzama, jer investitore brine da golemi fiskalni poticaji izazivaju rast potrošačkih cijena. Uz to, posljednjih mjeseci snažno rastu cijene sirovina zbog poremećaja u nabavnim lancima, dok kompanije povećavaju plaće kako bi privukle kvalificirane radnike, a to bi sve moglo nagnati Fed da zaoštri monetarnu politiku i podigne kamatne stope s rekordno niskih razina i prije nego se očekuje.

I dok investitore uvelike brine jačanje inflacije u SAD-u zbog najnovijih fiskalnih poticaja Bidenove administracije vrijednih 1.900 milijardi dolara, stvari, barem zasad, izgledaju drugačije za europsko gospodarstvo, koje je i dalje pritisnuto ograničenjima gospodarskih aktivnosti zbog zaustavljanja pandemije.

Član Upravnog vijeća ECB-a Yannis Stournaras kazao je u četvrtak da unatoč tome što financijska tržišta predviđaju rast inflacije, modeli u vezi Europe pokazuju da se "još ne trebamo brinuti oko inflacije ili barem ne toliko kao možda oni u SAD-u". Ustvrdio je i da trenutna fiskalna i monetarna politika u eurozoni predstavljaju pravi miks.