Nemiri u Novoj Kaledoniji, francuskom prekomorskom teritoriju u južnom Pacifiku, razotkrili su sukob oko nikla koji bi, uz podršku Pariza, trebao igrati važnu ulogu u europskoj proizvodnji baterija za električna vozila.

Nova Kaledonija zauzima peto mjesto u svijetu po rezervama nikla, metala koji se uglavnom koristi u proizvodnji nehrđajućeg čelika, ali i baterija za električna vozila.

U 2023. godini bila je treći proizvođač nikla u svijetu.

Nikal se na arhipelagu vadi od 19. stoljeća kada ga je Francuska kolonizirala. U sedamdesetim godinama prošlog stoljeća procvat industrije privukao je na otočje strance, što je izazvao sukobe između Pariza i pokreta za nezavisnost, poniklog među starosjedilačkim stanovništvom Kanacima.

Sporazum iz 1998. godine ublažio je napetosti, skicirajući put prema autonomiji otočja i ograničivši pravo glasa na Kanake i doseljenike koji su živjeli u Novoj Kaledoniji prije te godine. Omogućeno je i održavanje referenduma o neovisnosti, koji su do sada u tri navrata pokazali nesklonost većine stanovništva toj opciji.

No, stranke koje zagovaraju neovisnost bojkotirale su onaj u 2021. godini, što je bacilo sjenu na legitimnost rezultata.

Novi val nemira pokrenuo je francuski prijedlog izborne reforme u Novoj Kaledoniji, koji bi ojačao poziciju francuskih doseljenika. Kanaci danas čine 41 posto stanovništva Nove Kaledonije, a stanovnici europskog porijekla, pretežno Francuzi, 24 posto.

Francuska podrška za gubitaše

Glavni su proizvođači nikla u Novoj Kaledoniji Koniambo Nickel (KNS), Prony Resources New Caledonia (PRNC) i Societe Le Nickel (SLN), s vlastitim pogonima za preradu i zaposlenih oko 13 tisuća radnika, uključujući dobavljače.

KNS je u vlasništvu sjeverne pokrajine Nove Kaledonije i globalne rudarske kompanije Glencore, PRNC ima nekoliko dioničara, uključujući trgovca robom Trafiguru, dok je novokalendonski povijesni proizvođač nikla SLN u većinskom vlasništvu francuske rudarske skupine Eramet.

Većina rudnika prestala je s radom, SLN je prijavio štetu od požara i sveo proizvodnju u pogonu za preradu na minimum.

Nemiri su potaknuli rast cijena nikla na londonskoj burzi metala koje su prošli tjedan dosegnule najvišu razinu u devet mjeseci, od 21.365 dolara po metričkoj toni. U četvrtak metrička tona nikla s rokom isporuke u kolovozu stajala je 20.675 dolara.

Cijene su se normalizirale zahvaljujući pojačanoj opskrbi iz Indonezije, koja je prošle godine zauzela polovinu svjetskog tržišta dok tri rudarske kompanije iz Nove Kaledonije gomilaju gubitke već deset godina, oslanjajući se na financijsku potporu dioničara i francuske države.

Od 2016. do 2023. Francuska je proizvođačima nikla u Novoj Kaledoniji osigurala 700 milijuna eura pomoći, a sada pregovara o novom paketu, koji bi ih obavezao na opskrbu europskih proizvođača baterija. No, razgovori su zapeli zbog pogoršanih odnosa između zagovornika neovisnosti i lojalista.

Pariz nudi stotine milijuna eura državnih zajmova i energetskih subvencija, te obnovu rudarskih dozvola, izvoza i energetske infrastrukture. Rudarske kompanije u Novoj Kaledoniji opterećuju visoki troškovi energije i rada i tehnički problemi.

Zagovornici neovisnosti protive se izvozu neprerađenog nikla i u sukobu su sa SLN-om koji želi povećati isporuke. Eramet i Glencore odlučili su lani obustaviti ulaganja budući da su cijene nikla pale.