U vrijeme kada su mnogi uvjereni da je sada već potpuno jasno kako je "posao stoljeća" u Crnoj Gori propao postavlja se pitanje što je premijerka Jadranka Kosor, koja je ranije već dala do znanja kako Vlada ne namjerava davati jamstva privatnim tvrtkama, radila na službenom sastanku sa svojim crnogorskim kolegom Milom Đukanovićem.

Po pitanju treba li Vlada priskočiti u pomoć hrvatskom konzorciju za posao u Crnoj Gori mišljenja su podijeljena. Jedni smatraju da bi Vlada trebala pomoći jamstvima, dok neki smatraju kako to nije njezin posao – jer je profitabilnost tog posla upitna, kao i korist koju bi država od njega imala.

Ekonomski analitičar Damir Novotny mišljenja je da je Kosor zapravo u dobroj namjeri podlegla pritisku hrvatskih poduzeća upletenih u posao te da vjerojatno nije bila dobro obaviještena o njegovoj pozadini.

"Bojim se da se radilo o jako velikoj želji da se posao dobije i da se politika u to malo uključi", kaže Novotny pa nastavlja kako će istraga Hanfe pokazati je li se manipuliralo informacijama, pa samim time i cijenom dionice IGH. Objašnjava nadalje kako se ovdje radi o klasičnom projektu u kojem je konzorcij hrvatskih tvrtki trebao izgraditi autocestu koju je nakon određenog broja godina trebao prepustiti na upravljanje crnogorskoj vladi.

Profitabilnost tog projekta mogla je, kaže on, biti jedino moguće jamstvo. Banke koje su trebale dati jamstva očito su zaključile da taj projekt ne može biti profitabilan te da su previsoki rizici. "Zato su vjerojatno ta jamstva i bila odbačena", kaže, domećući kako se ne radi o poslu koji je posebno atraktivan za banke, ali i za konzorcij koji je dobio posao.

Što se tiče pitanja treba li država financirati jedan takav projekt Novotny kaže kako u Hrvatskoj ne postoji ni jedan takav projekt koji izvođači uz pomoć banaka ne bi financirali sami nego bi za to država jamčila. Neprimjereno bi bilo, kaže on, da Hrvatska jamči za kredite kojima bi se izgrađivala infrastruktura druge države.

Novotny problem vidi u tome što hrvatska vlada nije jasno definirala u kojim sektorima treba intervenirati. Dosad su to, kaže on, uglavnom bile "socijalne intervencije", kada je trebalo očuvati radna mjesta. No Novotny napominje kako treba misliti i na ekonomske intervencije koje bi osigurale kreiranje novih radnih mjesta.

"To je ono što mi očekujemo, da Vlada postavi jasne kriterije fiskalnih intervencija, a ne da reagira ad hoc", poručuje Novotny.