Hrvatska Vlada izvijestila je o vrstama proizvoda i količinama koje su se 20. travnja nalazile u strateškim robnim zalihama, a o čemu ju je pitao zastupnik Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati).

Zastupnik je svoje pitanje postavio 10. ožujka, petnaestak dana nakon početka ruske agresije na Ukrajinu kada se pitanje strateških robnih zaliha u javnosti nametnulo kao jedno od najbitnijih.

Vlada je u svom odgovoru, koji je utvrdila na prošlotjednoj sjednici, navela podatke o zalihama poljoprivredno prehrambenih i neprehrambenih proizvoda.

Pšenica, meso, šećer, ulje...

Iz njih se vidi da smo na dan 20. travnja u strateškim robnim zalihama imali 50.565 tona pšenice, 26.468 tona kukuruza, 910 tona ječma, 40 tona riže, 65 tona tjestenine.

U zalihama se nalazilo 475 tona svinjskog i 1.014 tona junećeg mesa, 400 tona mesnih konzervi, 216 tona ribljih konzervi.

Čuvalo se i 6.312 tona šećera, 106.200 litara ulja, 24 tone jaja u prahu, 66 tona polutvrdog i topljenog sira, 187 tona mlijeka u prahu, 148 tona konzerviranog i smrznutog povrća, 32 tone džema, voćnih namaza i marmelade, 494,3 tone soli i začina, dvije tone dječje hrane (mliječna i voćna), 295.104 paketa cjelodnevnog suhog obroka te 266.000 litara vode za piće u bocama.

Od neprehrambenih proizvoda u strateškim robnim zalihama se nalazilo 9.700.974 litre eurodiesel goriva, 5.509.926 litara eurosupera 95, zatim 95 višenamjenskih autocisterni za prijevoz vode, 45 plovila za spašavanje s motorom i prikolicom, 36 agregata, 110 pumpi za vodu, od čega 15 mobilnih pumpi velikog kapaciteta, 189 potopnih pumpi.

Od 1.153 kontejnera na skladištu 46, većina se koristi

Vlada u odgovoru na zastupničko pitanje navodi da su na zalihama bila i 1.153 kontejnera stambene, uredske i drugih namjena, od čega 46 na skladištu robnih zaliha, dok se 840 kontejnera za zbrinjavanje stanovništva potresom pogođenih područja nalazi na području Sisačko-moslavačke županije, 77 na području Zagreba, Marije Bistrice i drugih općina i gradova, a 190 u zdravstvenim ustanovama zbog sprječavanja širenja epidemije covida.

Za slučaj potrebe tu su bile i 264 mobilne kućice, od čega 256 na korištenju stanovništvu potresom pogođenog područja, dok je osam kućica vraćeno na skladište robnih zaliha, kao i 1.619 šatora, 3.852 kreveta i poljska ležaja, 29.120 vreća za spavanje, posteljine za zbrinjavanje 25.000 stanovnika, isto toliko pribora za jelo.

U zalihama se čuvaju i 784 električne grijalice i radijatora, 50.000 litara antifriz - koncentrata, 49.800 metara četvornih plastične folije, 140 električnih isušivača, 19.000 metara mobilne brane i box barijere, 913.956 komada vreća za izradu nasipa, 50 strojeva za punjenje vreća pijeskom sa šivalicom, 10 kompleta hidrauličnih alata za spašavanje iz ruševina, 993 metle za šumski požar, 694 vatrogasne naprtnjače, 111 spremnika za vodu za piće, 360 ručnih svjetiljki, 164 produžna kabla, 1.000 vreća za ukop, 16.000 kilograma sredstva za dezinsekciju i deratizaciju, 2.000 pari gumenih čizama, 15.340 zaštitnih maski, 6.700 pari zaštitnih rukavica te 600 zaštitnih odijela i kombinezona, navela je Vlada u odgovoru na pitanje zastupnika Domagoja Hajdukovića.

Zalihe za slučaj rata, nepogoda i katastrofa

Uvjeti za stvaranje, financiranje, uporabu i obnavljanje strateških robnih zaliha utvrđeni su zakonom, te se zalihe stvaraju kako bi se zajamčila osnovna opskrba stanovništva u slučaju rata ili velikih prirodnih nepogoda i tehničko-tehno­loških i ekoloških katastrofa.

Strateške robne zalihe se mogu koristiti i za upućivanje žurne pomoći drugim državama u slučaju katastrofa, humanitarne pomoći te u slučaju sudjelovanja hrvatskih snaga u mirovnim i humanitarnim operacijama u inozemstvu.

Skladište se u skladištima u vlasništvu države, u onima na kojima država ima pravo korištenja na temelju kreditiranja njihove izgradnje i u skladištima uzetim u zakup.

Iznimno, zbog nedostatka skladiš­nog prostora u određenim slučajevima mogu se čuvati i u skladištima pravnih i fizičkih osoba.