Hrvatska će samo ove godine uložiti milijardu kuna u energetsku učinkovitost zgrada, a što bi moglo donijeti i više od 200 tisuća radnih mjesta, rečeno ne na konferenciji "Energy Efficiency Arena 2012" koja se u organizaciji Infoarene, EBRD-a i Energetskog institua Hrvoje Požar, a pod medijskim pokrovilteljstvom Poslovnog dnevnika, održala jučer i danas u Zagrebu.

Javne i stambene zgrade
Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenja, tom prilikom je ponovio kako će Vlada uskoro raspisati prve natječaje za projekte energetske učinkovitosti za 30-ak objekata javne uprave. Procjenjuje da bi ukupna ulaganja u projekte energetske učinkovitosti ove godini mogla doseći oko 800 mil. kuna. Ističe da će narednih godina Vlada povećavati investicije na području energetske učinkovitosti zgrada u javnom i privatnom sektoru. "Danas je održivi rast nezamisliv bez ulaganja u energetsku učinkovitost. Isplativost i povrat takvih ulaganja su neupitni", kazao je Vrdoljak.Njegova pomoćnica u Ministarstvu, zadužena za enertgetsku učinkovitost, Ana Pavičić-Kaselj, pojasnila je da u Hrvatskoj postoji 11.000 javnih zgrada, a samo ove godine će se krenuti u energetsku obnovu njih 550. Ako se u obzir uzmu i investicije u program obnove stambenih i komercijalnihi zgrada, Pavičić-Kaselj procjenjuje da bi Hrvatska mogla dobiti između 52 i 117 tisuća novih radnih mjesta, a ukupni efekt bi trebao dosegnuti i 235.000 radnika na neki način povezanih s ovim projektom.

Visoke kamate
Pomoćnica ministra graditeljstva nije željela spekulirati koliko bi ovaj projekt mogao pomoći domaćoj građevinskoj industriji, kao i pratećoj industriji proizvodnje građevnog materijala. Kao jedan od ključnih problema svake nove investicije, pa tako i one u energetsku učinkovitost, jest financiranje. Sudionici konferencije složili su se da kreditne linije komercijalnih banaka, od 7 do 10% kamata, nisu prihvatljlive. EBRD je samo lani plasirao u 111 ovakvih projekata u Europi vrijednih 2,6 milijardi eura. Stoga su upravo očekivanja investitora najveća od EBRD-a, kao i sličnih institucija. O kolikom potencijalu za investicije se radi, pokazuju i podaci prema kojima Hrvatska ima 150 milijuna četvornih metara stambenog prostora, 32,8 milijuna komercijalnog, te 10-ak milijuna u javnim zgradama.

Uštede
Agrokor štedi 20 milijuna na struji
Agrokor je ozbiljnije investicije u energetsku učinkovitost započeo 2008., objasnio je Tihomir Adam, investicijski direktor Agrokora. Plan je da se do 2014. postigne 20 posto uštede energije u starijim prostorima te 30 posto u novima. Kako najveća hrvatska tvrtka godišnje troši oko 200 milijuna kuna na električnu eneriju, jasno je da bi svaki postotak uštede bio izražen u milijunima. Adam očekuje da će od 2014. tvrtka plaćati za 20-ak milijuna kuna manje račun za struju.