Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je na sjednici razmatrao informaciju o najnovijim gospodarskim i novčanim kretanjima, a iz središnje banke u priopćenju pritom izdvajaju kako na početku ove godine krediti poduzećima i stambeni krediti ubrzavaju rast, dok potrošačko kreditiranje nastavlja padati.

Savjet HNB-a na današnjoj je sjednici razmatrao informaciju o najnovijim gospodarskim i novčanim kretanjima, izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama u 2020. godini te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, navodi se u priopćenju.

Pritom iz središnje banke podsjećaju da je u posljednjem tromjesečju 2020. godine realni BDP porastao za 2,7 posto na tromjesečnoj razini, ali je i istodobno bio za 7 posto manji nego u istom razdoblju godinu ranije.

U siječnju 2021. godine nastavio se rast zaposlenosti i smanjenje broja nezaposlenih, ali su ti pokazatelji nepovoljniji u odnosu na siječanj 2020. (zaposlenost je niža za 0,5 posto, a nezaposlenost viša za 18,1 posto).

Godišnji pad potrošačkih cijena smanjio se s 0,7 posto u prosincu 2020. godine na minus 0,3 posto u siječnju ove godine, što je u velikoj mjeri bio rezultat povećanja doprinosa cijena energije te industrijskih proizvoda, navode iz HNB-a.

Ističu i kako su zadržavanjem visokog stupnja ekspanzivnosti monetarne politike HNB-a, slobodna novčana sredstva banaka nastavila dosezati povijesno najviše razine.

"Godišnji se rast plasmana banaka u siječnju 2021. godine zadržao na razini od 3,9 posto, koliko je iznosio i u prethodnom mjesecu. Pritom su plasmani nefinancijskim poduzećima zabilježili ubrzavanje rasta s 5,6 posto u prosincu 2020. na 5,9 posto u siječnju 2021., a plasmani stanovništvu usporavanje s 2,1 posto na 1,8 posto, kao posljedica kontinuirano slabe potražnje za gotovinskim nenamjenskim kreditima koja je produbila godišnji pad tih kredita, dok su stambeni krediti ubrzali rast odražavajući i dalje učinak subvencioniranja", navodi se u priopćenju.

Iz HNB-a navode i kako je, prema mjesečnim podacima Ministarstva financija RH, "u posljednjem tromjesečju 2020. godine manjak salda središnje države bio zamjetno nepovoljniji nego u istom razdoblju 2019. godine".

Javni dug je na kraju studenog prošle godine dosegao 88,5 posto BDP-a, što je povećanje za 15,9 postotnih bodova u odnosu na kraj 2019. godine, zaključuje se u priopćenju središnje banke sa sjednice Savjeta.