Sezonski prilagođena proizvodnja u građevinskom sektoru Europske unije stagnirala je u travnju u odnosu na ožujak kada je smanjena za revidiranih 0,5 posto, izvijestio je EUROSTAT.

Pritom je u segmentu visokogradnje proizvodnja porasla 0,2 posto dok je u niskogradnji pala jedan posto.

U eurozoni je proizvodnja u građevinskom sektoru prema sezonski prilagođenim podacima uvećana 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je potonula 1,1 posto.

Rast aktivnosti u visokogradnji, za 0,7 posto, nadmašio je 1,5-postotni pad u segmentu niskogradnje, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Među zemljama članicama najviše je u travnju na mjesečnoj razini prema raspoloživim podacima Eurostata poskočila proizvodnja u građevinskom sektoru Švedske, za 3,8 posto. Slijedi Francuska s 3,5 posto, te Češka sa 1,6 posto.

Najviše se pak smanjila proizvodnja u građevinskom sektoru Rumunjske, za 7,7 posto, te Italije, za 4,1 posto, i Mađarske, za 2,6 posto.

Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke, a u prvom ovogodišnjem tromjesečju proizvodnja u građevinskom sektoru uvećana je za 2,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je porasla za 1,4 posto. Na godišnjoj je razini porasla 3,6 posto, nakon 2,5-postotnog rasta u četvrtom tromjesečju 2016. godine.

Osjetno slabiji rast na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini proizvodnja u građevinskom sektoru EU porasla u travnju 2,7 posto, nakon revidiranog 4,5-postotnog rasta u prethodnom mjesecu, izračunali su u Eurostatu.

Pritom su u sektoru visokogradnje aktivnosti porasle 3,5 posto a u sektoru niskogradnje 1,0 posto.

U eurozoni je građevinska proizvodnja u travnju porasla na godišnjoj razini 3,2 posto, nakon revidiranog 3,8-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.

U sektoru visokogradnje aktivnosti su uvećane 3,3 posto, a u niskogradnji 2,5 posto, objavili su iz Eurostata.

Među zemljama čijim su podacima statističari raspolagali najveći je rast građevinske proizvodnje u travnju zabilježila Slovenija, za 27,5 posto, te Mađarska, za 22,0 posto, i Švedska, za 19,8 posto.

Najviše je na godišnjoj razini smanjena proizvodnja u građevinskom sektoru Rumunjske, za 18,4 posto, te Italije, za 4,6 posto, i Velike Britanije, za 3,4 posto.