Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU stabilizirala se na početku godine, a u Hrvatskoj njezin rast bio je blago iznad prosjeka u zoni primjene zajedničke europske valute, pokazali su u srijedu podaci europskog statističkog ureda.

Industrijska proizvodnja u zoni primjene zajedničke valute porasla je u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima za 0,7 posto u odnosu na prosinac, kada je bila pala za revidiranih 1,3 posto, procijenio je Eurostat.

U EU uvećana je za 0,3 posto u odnosu na kraj prošle godine kada je smanjena za revidiranih 0,6 posto.

Stabilizacija odražava rast proizvodnje intermedijarnih dobara, za 1,5 posto u eurozoni te za 1,1 posto u EU u odnosu na prosinac.

Svi ostali sektori bilježili su pad koji je bio najizraženiji u kategoriji netrajnih potrošačkih dobara, uz smanjenje proizvodnje za 2,1 posto u eurozoni i za 3,2 posto u EU.

Proizvodnja energije pala je u eurozoni na mjesečnoj razini za 0,8 posto, a u EU je stagnirala.

Hrvatska uz Grčku

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u siječnju na mjesečnoj razini rasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 9,3 posto.

Slijede Švedska i Rumunjska s rastom proizvodnje za pet odnosno za dva posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima porasla za 0,9 posto u odnosu na prosinac kada je uvećana za 0,1 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Isti postotni rast bilježila je u siječnju i Grčka.

Najveći pad proizvodnje bilježila je Danska, za 7,1 posto. Slijede Mađarska i Nizozemska s padom od pet odnosno 4,3 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.

Manja proizvodnja energije

Na godišnjoj razini proizvodnja je u siječnju ponovo porasla i u eurozoni i u EU, otprilike za jedan posto, nakon pada u prosincu za dva odnosno za 0,6 posto.

Najviše je na oba područja rasla proizvodnja kapitalnih dobara za 8,2 posto u eurozoni te za 8,3 posto u EU. U prosincu bila se smanjila u zoni primjene zajedničke valute za 1,4 posto dok je u Uniji neznatno povećana.

Porasla je i proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 3,2 odnosno za 4,7 posto, znatno slabije nego u prosincu.

Proizvodnja energije smanjila se pak na godišnjoj razini za 7,6 posto u eurozoni i za 7,1 posto u EU.

Skok u Irskoj

Među zemljama EU-a najveći rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u siječnju Irska, za 19,5 posto.

Slijede Danska i Malta s rastom od 14,2 odnosno 12,4 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u siječnju prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 2,9 posto, nakon 2,3-postotnog smanjenja u prosincu, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Blizu je Francuska s padom proizvodnje za 2,5 posto.

Najveći pad bilježila je Litva, za 12 posto. Slijede Latvija i Slovačka gdje se proizvodnja na godišnjoj razini smanjila za 9,8 odnosno za 8,6 posto.