Tako je u veljači bilo 1.730.530 zaposlenih građana, a isplaćeno je 1.687.921 mirovina.

To bi značilo da je, u idealnim uvjetima, za 100 umirovljenika radilo 102,5 zaposlenih, no s obzirom na to da oko 100.000 radnika nije primilo plaću, a prema posljednjim podacima, samo 18 posto srpskih tvrtki isplaćuje doprinose na vrijeme, ovaj je odnos ipak daleko nepovoljniji.

Prema objašnjenju Dragane Kalinović, direktorice Fonda PIO, isplata umirovljenika funkcionira po "tekućem sustavu", odnosno sadašnji radnici rade za sadašnje umirovljenike.

„Zato bi optimalan odnos bio da 2,5 zaposlena rade za jednog umirovljenika, a s ovakvim omjerom nećemo moći još dugo izdržati", tvrdi Kalinović.

Nakon 1970. na jednog umirovljenika dolazilo je 4,2 radnika, devedesetih je 2,5 zaposlenih izdržavalo jednog umirovljenika. Situacija se drastično mijenja od 2000. godine, a dodatno ju je pogoršala i svjetska ekonomska kriza, tokom koje je stopa nezaposlenosti povećana sa 17 na 24 posto. Uoči krize, odnosno 2007. godine odnos je bio 1,41 prema jedan, da bi danas skoro bio izjednačen broj onih koji rade i uplaćuju doprinose s brojem umirovljenika.

Iako MMF predviđa stagnaciju broja nezaposlenih, ostaje obeshrabrujuća činjenica da broj umirovljenja iz godine u godinu raste oko 1,5 posto. Tako će ove godine armija umirovljenika biti uvećana za još oko 30.000 novopridošlih, prenosi B92.

MMF prognozira i to da će ekonomski rast Srbije dogodine iznositi 3 posto što bi trebalo povećati zapošljavanje, međutim, srpski analitičari smatraju da to nije dovoljno i da bez dvoznamenkastog rasta ne može doći do značajnijih promjena na bolje.

Dodajmo i to da svaki drugi radno sposoban stanovnik Srbije, mlađi od 30 godina, nema posao.