Na nesreću svih malih i srednjih poduzetnika koji se žale na preveliku normiranost, česte izmjene propisa i pravila igre u biznisu, od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa i novi Zakon o računovodstvu. Odlično zamišljen zakon, čiji je cilj uvođenje reda u prilično slabo reguliran posao vođenja poslovnih knjiga, počekom primjene mogao bi donijeti nove komplikacije, ali i troškove malim poduzetnicima, piše tportal.

"Svako malo se mijenjaju propisi, uvode se normiranja i to je već stvarno postalo frustrirajuće. Izmjene i koje uvode reda spadaju u taj koš, poput ovoga Zakona o računovodstvu. Poduzetnicima se stalno nabijaju novi troškovi′, požalio se tportalu vlasnik malog poduzeća.

Već su samom startu, kada je zakon predložen, došlo je do burnih rasprava koje su urodile odgađanjem primjene nekoliko stavki koje on propisuje. Sporni propisi tiču se uvođenja unificiranog kontnog plana i licenciranih knjigovođa.

Što se kontnog plana tiče, on je po novom zakonu trebao postati jedinstven za sve poduzetnike što bi olakšalo kontrolu i izvještavanje poreznim tijelima, ali i doprinijelo kvaliteti računovodstvenih podataka.

Međutim, upozorava sugovornik upućen u temu, treba se vratiti korak unatrag, kada je prije dvadesetak godina kontni plan bio liberaliziran. "Vraćanje u jednoobraznost nije loša, ali promjene su trebale doći u najgore vrijeme, krajem godine, kada računovođe imaju najviše posla", kaže sugovornik.

Uvođenje kontnog plana, naime, znači i izmjene u softveru, na što je najviše poduzetnika imalo primjedbe jer je u relativno kratkom roku trebalo prilagođavati programe. Hrvatska udruga poslodavaca zbog toga je inzistirala na tomu da se uvođenje novog kontnog plana odgodi, u čemu su na kraju i uspjeli te će njegova primjena krenuti tek od prvog siječnja 2017. godine.

Druga važna izmjena koja diktira novi zakon jest ta da poslovne knjige mogu voditi samo licencirani računovođe. Ako poduzetnik sam ne vodi knjige, mora ih povjeriti licenciranoj osobi. I tu je došlo do značajne odgode - taj dio zakona stupa na snagu tek 2018. jer nije jasno tko će licencirati računovođe.

"Ta priča već dugo traje, otkad su se devedesetih godina počeli otvarati knjigovodstveni servisi. To tržište nikad nije bilo uređeno i na njemu ima svega. Nikad nije bilo jasnih kriterija tko sve može raditi taj posao, a ovim Zakonom bi se tome stalo na kraj, ali odmah nakon što je predložen, išla je odgoda", kaže naš sugovornik.

Licenciranje računovođa uopće nije jednostavno na nereguliranom tržištu prepunom nelojalne konkurencije, pogotovo kada se uopće ne zna koje bi to državno tijelo odradilo licenciranje.

Ono što malim poduzetnicima i samozaposlenima može stvoriti probleme je i uvođenje likvidatora računa. Naime, svaki račun koji poduzetnik izdaje od 1. siječnja iduće godine morat će uz potpis poduzetnika imati i potpis likvidatora, pa može doći do teoretskih situacija u kojima će ista osoba dva puta potpisivati isti papir.

Treba spomenuti da se od 1. siječnja idućeg godine dnevnici, glavne poslovne knjige i ostale knjigovodstvene knjige moraju čuvati najmanje 11 godina što može dovesti i do viših troškova arhiviranja. Isplatne liste te evidencije o plaćama moraju se i dalje čuvati trajno.

Novim zakonom proširena je klasifikacija poduzetnika prema veličini na mikro, male, srednje i velike. Obveze mikro i malih poduzetnika su jednake, a da bi netko bio mikro poduzetnik, mora zadovoljiti dva od tri sljedeća kriterija: aktivu do 2,6 milijuna kuna, prihod do 5,2 milijuna kuna i do 10 zaposlenih.

Umjesto zaključka donosimo izjavu šefa udruženja malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u Petra Lovrića koji je za tportal, komentirajući novi zakon, ali i česte izmjene propisa rekao: "Da se naši propisi primjenjuju u Francuskoj, u Parizu bi odmah mogli zatvoriti sve restorane i kafiće. Kad bi se država malo više bavila ljudima i njihovim potrebama, bili bismo osuđeni na uspjeh."