Rok do 16. lipnja koji je američka administracija odredila za dogovor mađarskog MOL-a i ruskog Gaspromnjefta o kupoprodaji većinskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), u Beogradu se tumači i kao vrsta pritiska da taj posao bude čim prije završen, uz optimizam da Srbija neće biti uskraćena za vlastiti interes.

Mađarska kompanija dobila je licencu Ureda za kontrolu inozemne imovine (OFAC) američkog ministarstva financija za nastavak pregovora o kupnji ruskog većinskog udjela u NIS-u, koji je dio sankcija Washingtona uvedenih početkom prošle godine ruskom energetskom sektoru.

Tim sankcijama Srbija se našla u procjepu s obzirom na to da rafinerija NIS-a opskrbljuje domaće tržište s oko 95 posto naftnih derivata i energenata, a sankcijama je uskraćena za dopremu sirove nafte Jadranskim naftovodom (JANAF).

Prethodno je u travnju ove godine, poslije nekoliko prethodnih odgoda primjene sankcija, OFAC produljio operativnu licencu NIS-u, a time u Janafu, do 16. lipnja.

Srbijanska ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović tada je dodatni rok ocijenila "veoma važnim" za stabilnije planiranje kupnje sirove nafte, siguran rad rafinerije u Pančevu i pouzdanu opskrbu domaćeg tržišta naftnim derivatima.

U međuvremenu je MOL na budimpeštanskoj burzi 6. lipnja objavio da je dobio licencu OFAC-a za nastavak pregovora o kupnji ruskog većinskog udjela u NIS-u do 16. lipnja.

Od prethodnog odobrenja OFAC-a 22. svibnja, pregovori su "značajno napredovali", a trenutno dodatno produženje licence "omogućava finaliziranje transakcione dokumentacije", naveo je MOL, nakon priopćenja od 19. siječnja da su potpisane "glavne odredbe obvezujućeg okvirnog sporazuma sa kompanijom Gaspromnjeft o kupnji udjela od 56,15 posto" u NIS-u.

Srbijanska vlada posjeduje 29,9 posto NIS-a, a ostatak pripada malim dioničarima i zaposlenicima.

Kratak rok koji je MOL dobio za okončanje pregovora mogao bi ukazivati na to da nije potrebno više vremena, ali može predstavljati i određenu vrstu pritiska, kaže urednica specijaliziranog portala Energija Balkana Jelica Putniković.

Ona je u srijedu za Radio-televiziju Srbije (RTS) ocijenila da rok od samo 10 dana pokazuje kako "nešto vjerojatno škripi na relaciji Moskva-Budimpešta, pa je OFAC želio ubrzati pregovore".

Nekadašnji pomoćnik ministra energetike Raša Kojčić za RTS naglašava da je MOL "u konstantnoj vezi sa OFAC-om, koji treba odobriti dogovor i transakciju".

Ako licenca za nastavak pregovora ne bude produžena, Gaspromnjeft bi mogao dobiti preporuku OFAC-a da traži novog kupca za svoj udio u NIS-u.

Ako se takav negativni scenarij i dogodi, srpska strana se nada produžetku licence, u uvjerenju da ne snosi krivnju što se Mađari i Rusi nisu dogovorili.

Rok za mađarsko-ruski dogovor dolazi u vrijeme dodatno turbulentne situacije na svjetskom tržištu nafte zbog američko-izraelskih napada na Iran i sukoba na Bliskom istoku.

U Beogradu unatoč svemu vlada optimizam u konačno povoljan ishod pregovora MOL-Gaspromnjeft, napose zbog osiguranja nesmetanog rada pančevačke rafinerije.

"Rad rafinerije apsolutno osigurava sigurnu opskrbu našeg tržišta i zato je to sada još važnije", istakla je ministrica Đedović Handanović.

Domaći ekonomski analitičari ukazuju da se o transakciji i pregovorima o sudbini NIS-a "ne pita predsjednik Srbije niti Srbija kao manjinski dioničar" s 29,9 posto udjela u NIS-u, jer ona ne prodaje svoj udio jer većinski paket prodaju Rusi.

Međutim, u Srbiji postoji i bojazan koja proizilazi iz činjenice da mađarska kompanija nije baš na dobrom glasu u regiji, jer je ulaskom na tržište u Hrvatskoj zatvorila rafineriju u Sisku. Strahuje se da bi kupnjom većinskog ruskog udijela u NIS-u to u dogledno vrijeme mogla biti i posljedica s rafinerijom u Pančevu.

Kazahstan je Srbiji prošle godine najveći dobavljač sirove nafte sa gotovo 60 posto ukupnih potreba, a ta se nafta, pristigla tankerima do Krka, potom transportira Jadranskim naftovodom do Pančeva.