„Hrvatska nije ni Grčka ni Portugal, ali nema dobar trend u fiskalnoj politici zbog čega nam je potreban stroži dugoročni fiskalni okvir“, rekao je autor 24. HUB-ove Analize Održiva fiskalna politika i javni dug: Nikad više kao prije, Velimir Šonje te upozorio na to da Hrvatska nema reputaciju zapadnih zemalja zbog koje bi investitori vjerovali u mogućnost fiskalnog zaokreta.

Kako je istaknuto u analizi, zemlje s veoma lošom trenutačnom pozicijom poput Velike Britanije ne moraju biti na sigurnom putu u fiskalnu krizu ako imaju jaku političku tradiciju i kulturu fiskalne odgovornosti, no Hrvatska se ne ubraja u takve slučajeve.

„Hrvatska još uvijek nema kredibilitet, odnosno tradiciju kojom bi pokazala da je u stanju napraviti financijski zaokret“, rekao je Šonje. Politička tradicija fiskalne odgovornosti znači da su se glavni društveni akteri u stanju relativno brzo usuglasiti oko fiskalnog stanja i približno dogovoriti o potrebnim fiskalnim korekcijama tj. podjeli tereta fiskalne stabilizacije.

Kako se navodi u analizi, Hrvatska je za razliku od nekoliko srednjeeuropskih država zadržala primarne deficite i u najpovoljnijim dijelovima prošlog poslovnog ciklusa te je na taj način propustila poslati signal da je fiskalno vjerodostojna država koja je sposobna voditi restriktivnu fiskalnu politiku kada je to najpotrebnije.

Fiskalna politika u Hrvatskoj neodrživa je uz dvije ograde: u istom smo košu sa 17 zemalja EU i nismo toliko daleko od tehničke granice održive fiskalne politike, smatra autor.

„Porez na imovinu, HRT-ova pristojba i slične teme koje zauzimaju medijski prostor samo su ad hoc mjere koje dugoročno ne znače ništa, mi govorimo o tome koliko je društvo spremno napraviti zaokret“, rekao je Šonje te napomenuo da će se zaokret dogoditi kada se prestanemo baviti sitnicama.

U analizi je istaknut i problem deficita mirovinskog sustava jer Hrvatska već sada ima jednu od najstarijih populacija u Europi.

„Starenje stanovništva najvažniji je problem izdvojen u ovoj analizi kojemu je zbog kratkovidnosti svih nas dosada pridavana mala pažnja“, prokomentirala je premijerkina savjetnica Sandra Švaljek koja je naglasila da je sadašnji udio izdataka za mirovine 10 posto BDP-a, što je visoko, no da bi se u idućih par godina situacija mogla promijeniti.

„Hrvatskoj je potreban mali napor kako bi imala održivu fiskalnu politiku“, rekla je Švaljek te pozvala na suradnju.