Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u ponedjeljak su u komentaru podataka o rastu BDP-a u prvom kvartalu, ocijenili kako je riječ o solidnom rastu ekonomije pod okriljem Schengena i eura.

DZS je u ponedjeljak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju realno porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je sporiji rast nego u četvrtom lanjskom tromjesečju kada je BDP porastao 3,5 posto, no to je već deveti kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

"Na godišnjoj je razini BDP u prvom kvartalu 2023. rastao 2,8 posto uz umjeren rast svih ključnih elemenata te blagi realan pad uvoza. Još važnije, u odnosu na prethodni kvartal ekonomija je rasla 1,4 posto, što predstavlja solidnu stopu rasta", kaže se u komentaru glavnog ekonomista HGK-a Gorana Šaravanje.

Osobna potrošnja, kako je naveo, rasla je po stopi od 1,4 posto godišnje, neznatno brže od stope ostvarene u zadnjem kvartalu 2022. godine.

Nakon rasta od 7,6 posto godišnje u zadnjem kvartalu 2022., rast državne potrošnje u prvom kvartalu 2023. bio je znatno sporiji (2,2 posto), dok je investicijska aktivnost zabilježila rast od 3,9 posto godišnje (9,6 posto u 4. kvartalu 2022.).

Rast izvoza usluga od 9,1 posto godišnje, čini se, potvrđuje vrlo dobar početak godine u turizmu, kazao je Šaravanja napominjući kako će se znati točno koliko dobar krajem lipnja kada HNB objavi podatke o platnoj bilanci u prvom kvartalu.

"Iz današnje perspektive, ovo bi bili prvi makroekonomski podaci koje možemo povezati s ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor i euro područje", istaknuo je Šaravanja.

Izvoz roba, kako je naveo, rastao je 1,5 posto godišnje, dok je uvoz roba i usluga čak pao 0,8 posto godišnje.

Kako su ovo realni pokazatelji (gdje je utjecaj cijena isključen) dalo bi se također zaključiti da pad uvoza nagovješćuje sporiji rast u nadolazećim kvartalima, pogotovo kada se zna da je Njemačka u službenoj recesiji, kazao je Šaravanja te dodao kako će tu globalna ekonomska kretanja igrati vrlu važnu ulogu.

Šaravanja u komentaru navodi i kako je danas je objavljena i industrijska proizvodnja koja je u travnju pala za 3,5 posto godišnje (nakon pada od-0,8 posto godišnje u ožujku).

Hrvatski se industrijski sektor tako u potpunosti uklapa u sivilo industrijske proizvodnje na globalnoj razini, kazao je.

Navodi i kako je današnja objava potvrdila ispravnost recentnih revizija rasta BDP-a prema dva posto u Hrvatskoj, koje HGK prati u rubrici HGK Konsenzus.

"Poteškoće u industrijskom sektoru na globalnoj razini su najveća prijetnja tim prognozama. Ipak mislimo da je vjerojatnije da će se prognoze za rast ove godine revidirati prema gore, prvenstveno, ali ne jedino, pod utjecajem turizma. Sve u svemu, solidan rast ekonomije u prvom kvartalu pod okriljem Schengena i eura", komentirao je Šaravanja.