Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u utorak je, povodom 100 dana rada Vlade, objavila svoje ključne pozicije za jačanje gospodarstva od 2024. do 2028. godine, kojima se između ostalog zalaže za porezno rasterećenje rada, novi Zakon o radu te smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu na 13 posto.

"Implementacija naših prijedloga osigurat će ubrzanje rasta BDP-a, dosezanje standarda građana Europske unije, više plaće, veću stopu zaposlenosti, rast izvoza, ulaganja, inovacija i razvoj cijelog društva", ocjenjuju u svojoj publikaciji.

Kada je riječ o poreznoj politici, kažu da porezi moraju biti u službi kulture rada. Pritom sugeriraju porezno rasterećenje rada za 10 postotnih bodova, rasterećenje srednjih i viših plaća i primanja podizanjem praga primjene više porezne stope poreza na dohodak.

"Visokokvalificiranim zaposlenicima među kojima su liječnici, znanstvenici, inženjeri, IT-evci i drugi stručnjaci neto plaće bi znatno rasle uz zadržavanje iste cijene rada za poslodavca. Takvim se potezom olakšava ostanak radne snage na domaćem tržištu, tvrtke postaju konkurentnije na EU terenu i stvara se baza za povratak dijela iseljenih građana", ocjenjuju u HUP-u.

Predlažu i kontinuirano "rezanje" poreznog i parafiskalnog opterećenja poslovanja i rada za minimalno 500 milijuna eura, uz izbjegavanje uvođenja novih poreza. Zalažu se i za pravedno i jednako porezno opterećenje svih vrsta osobnih dohodaka, neovisno o izvoru dohotka, bilo to od rada ili rente.

Potreban novi Zakon o radu

Nadalje, zagovaraju fleksibilno i otvoreno tržište rada, pri čemu smatraju da je Hrvatskoj potreban novi Zakon o radu koji osigurava fleksibilnost, prilagodbu novim načinima rada i očekivanjima zaposlenika nove generacije. Potreban je zakon koji štiti radnika, a ne radno mjesto, poručuju iz HUP-a.

Također, apostrofiraju nužnost ciljane i pametne imigracijske strategije za deficitarna zanimanja te jačanje administrativnih kapaciteta zbog bržeg odobravanja dozvola za boravak i rad za kvalificirane strane radnike.

Kada je riječ o strukturi hrvatskog gospodarstva, ističu da je potrebna "transformacija od monokulture na kvalitetniju strukturu ekonomije", što podrazumijeva ciljano poticanje razvoja i promjene strukture gospodarstva prema sektorima više dodane vrijednosti, a koji se oslanjanju za znanje, rad, STEM, inovacije, istraživanje i razvoj.

Tako, kažu da ulaganja u istraživanje i razvoj treba multiplicirati, kako bi se dosegnuo prosjek OECD-a od tri posto BDP-a, uz fokus na mala i srednje velika poduzeća, "što je najbolja praksa u Uniji te kod više članica OECD-a".

Povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 70.000 eura...

U segmentu malog i srednjeg poduzetništva, HUP se zalaže za povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 40.000 na 70.000 eura prihoda na godišnjoj razini, kao i omogućavanje plaćanje PDV-a po realiziranim fakturama.

Potrebnom smatraju i reviziju sustava fiskalizacije napojnica kako bi bio operativno provediv, a sugeriraju i smanjenje PDV-a na ugostiteljske usluge na 13 posto, "što je praksa i u drugim mediteranskim zemljama".

Kada je u pitanju porez na dobit, navode, viša stopa od 18 posto primjenjuje se na tvrtke s prihodima višima od milijun eura godišnje čak i ako ti prihodi premaše taj iznos za jedan euro. Stoga, kažu da treba primjenjivati višu poreznu stopu samo na razliku, a ne na cijelu dobit. Zagovaraju i primjenu nulte stope poreza na reinvestiranu dobit.

Kažu i da izmjenom Zakona o poticanju ulaganja Hrvatsku treba učiniti konkurentnom za privlačenje velikih investicija, a pritom snažno poticati velike investicije, osobito one iznad 100 milijuna eura, kao i povećati vrijeme korištenja poticaja i/ili ga definirati od početka prodaje proizvoda koji je rezultat investicije.

Između ostalog, u HUP-u naglasak stavljaju na deregulaciju, to jest snažno uklanjanje i ukidanje suvišnih propisa i zakona, uz jasnu procjenu učinka uvođenja svakog novog propisa, a uvijek u direktnoj komunikaciji i savjetovanju s poduzetnicima.

Ulaganja u sektore budućnosti

Govoreći o potrebi razvoja sektora za budućnost, izdvojili su IKT sektor, koji ima potencijal rasta od 10-15 posto godišnje, ubrzanje ulaganja u obnovljive izvore energije, zatim poljoprivredu i proizvodnju hrane, kao i turizam, koji može privući značajne kvalitetne investicije.

U segmentu poljoprivrede i proizvodnje hrane, zalažu se za hitne izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu u smjeru davanja prava prvenstva postojećim koncesionarima. Poručuju da je podizanje razine samodostatnosti u proizvodnji hrane pitanje nacionalne sigurnosti, stoga je ključno osigurati nastavak poljoprivredne proizvodnje, poticati velike sustave proizvodnje hrane i osigurati okvir za investicije u proizvodnju.

U HUP-u smatraju da cijena električne energije za tvrtke ne smije biti veća od cijene električne energije za kućanstva. "U većini EU zemalja cijena električne energije za gospodarstvo niža je od cijene za kućanstva, što povećava konkurentnost njihovih gospodarstava, te otvaranje novih radnih mjesta i rast plaća. U isto vrijeme, našom aktualnom politikom cijena električne energije naše gospodarstvo gubi utrku u konkurentnosti", upozoravaju.

Kada je u pitanju energetski sektor, iz HUP-a poručuju da se mora ubrzati donošenje regulatornog okvira i povezanih odluka i odobrenja jer je neprihvatljivo da se odobrenja za investicije čekaju po godinu dana.

Također, kažu da treba hitno donijeti metodologiju za izračun naknade priključka na elektroenergetsku mrežu, koja bi odblokirala investicije u obnovljive izvore energije vrijedne više od 1,5 milijardi eura.

Smatraju i da je potrebna žurna liberalizacija maloprodajnih cijena goriva.

Reforma sustava obrazovanja

U sektoru graditeljstva HUP se zalaže za suzbijanje nelojalne subvencionirane konkurencije izvođača radova iz trećih zemalja u javnoj nabavi radova, kao i donošenje posebnog zakona o nabavi građevinskih radova vrijednosti do visine EU pragova.

HUP između ostalog zagovara i reformu sustava obrazovanja, što uključuje i racionalizaciju ukupnog broja zaposlenih u sustavu obrazovanja, ukidanje studijskih i srednjoškolskih programa za koje ne postoji interes studenata i učenika te poticanje obrazovnih programa usmjerenih na STEM i područja koja stvaraju višu dodanu vrijednost, usklađivanje srednjoškolskih i studijskih programa s trenutačnim i budućim potrebama tržišta rada, a tu je i ciljano privlačenje stranih studenata u hrvatski obrazovni sustav.

Iz poslodavačkog udruženja su najavili da će na Danu poduzetnika 26. rujna predstaviti Bijelu knjigu s analizom svih strateških sektora i prijedlogom mjera za njihovo unapređenje.