Među prijedlozima iz trećeg kruga porezne reforme je i prijedlog o smanjenju stope PDV-a s 25 na 13 posto na svježe meso, svježu ribu, voće, povrće, pelene, a po novome i živu stoku te jaja.

Najvažnije je da se s mjerama krene od prvog dana iduće godine te da građani to osjete na cijenama tih proizvoda, odnosno na povećanju svog raspoloživog dohotka", izjavio je Marić odgovarajući na pitanja novinara uoči užeg kabineta Vlade.

Smatra kako će tržište po pitanju cijena učiniti svoje, a napominje i kako nije riječ o malom smanjenju, s obzirom radi o gotovo prepolavljanju poreznog tereta, što bi se "sigurno trebalo osjetiti na smanjivanju cijena".

U procesu javnog savjetovanja došlo je jako puno drugih prijedloga za snižavanje stope PDV-a na određene kategorije proizvoda, no Marić napominje kako se prije svega mora voditi računa o ukupnom fiskalnom efektu te održivosti proračuna.

Podsjetivši da je ovo treći krug rasterećenja u okviru postojeće porezne reforme, čiji je jasan smjer vidljiv od 2016. godine, Marić je poručio da danas-sutra sigurno trebamo stremiti prema tome da "uspijemo cjelokupnu hranu spustiti na istu stopu".

Marić kaže da je na prijedlog porezne reforme putem e-savjetovanja zaprimljeno 605 komentara, a povrh toga ih je stiglo još nekoliko, između ostalog i materijal HUP-a. Svi upućeni komentari, od kojih se dobar dio preklapa, će biti razmotreni, rekao je Marić, koji nije mogao decidirano potvrditi hoće li porezna reforma ovaj tjedan biti na sjednici Vlade.

Uz e-savjetovanje održano je nekoliko krugova razgovora sa zainteresiranim stranama, među njima sindikatima, Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), a ministar financija je zadovoljan jer se o porezima u najvećoj mjeri raspravljalo argumentima, bez previše izleta u političko prepucavanje i populizam.

Na pitanje je li realno dodatno rasterećenje plaća, Marić je kazao da je u trećem krugu porezne reforme upravo jedna od osnovnih mjera smanjivanje ukupnog troška plaća. To se predviđa putem eliminacije dvaju doprinosa na plaće, onog za zapošljavanje i za ozljede na radu, dok se s druge strane, kao rezultat situacije u zdravstvu, planira povećanje ukupnog doprinosa za zdravstveno osiguranje.

"Efekt ovih predloženih mjera je oko 1,35 milijardi kuna više novca za zdravstvo, a oko 900 milijuna kuna više novca za poduzetnike i poslodavce, što će se nadamo osjetiti i zaposlenici u smislu povećanja plaća, kao i rasta zaposlenosti", kazao je Marić.

Komentirajući situaciju oko državnih jamstva Uljaniku, Marić je ponovio kako će po svemu sudeći dio tih jamstava doći na naplatu odnosno biti aktivirano, a kako to nije bilo planirano u originalnom državnom proračunu morat će se osigurati naknadno. "Ali nije opasnost u smislu da će ugroziti državni proračun, ali nije ugodna situacija", rekao je.