Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu uskoro će ponovno odlučivati o svojoj prvostupanjskoj presudi po kojoj je Slovenija odgovorna za isplatu stare devizne štednje dvoje štediša Ljubljanske banke iz BiH, ali i ostalih štediša te banke u nekadašnjim jugoslavenskim republikama koji su u istom položaju, zbog čega je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u srijedu upozorio na ozbiljne posljedice po Sloveniju ako bi za nju nepovoljna prvostupanjska presuda bila potvrđena.

Slovenija se na prvostupanjsku presudu žalila, pa će o njoj 10. srpnja odlučivati 17-člano veliko vijeće suda u Strasbourgu, a Erjavec je u nastupu pred parlamentarnim odborom za vanjsku politiku rekao da bi potvrda prvostupanjske presude za Sloveniju imala "katastrofalne učinke".

Ako sud potvrdi prvostupanjsku presudu, ona bi postala pravomoćna i Slovenija bi je morala izvršiti, a pitanje stare devizne štednje u Ljubljanskoj banci iz vremena SFRJ u njezinim podružnicama izvan Slovenije odvijalo bi se mimo sporazuma o sukcesiji sljednica bivše zajedničke države, upozorio je Erjavec zastupnike.

Slovenija pitanje stare devizne štednje smatra sukcesijskim pitanjem koje bi morale riješiti države sljednice. Pritom navodi da je za deviznu štednju u bivšoj Jugoslaviji jamčila federacija i da su se devizna sredstva banke morala predavati u Beograd pa zato smatra da bi obveze prema štedišama trebale preuzeti države sljednice u kojima su štediše živjeli, a ne Slovenija ili Ljubljanska banka.

Prema presudi iz studenog prošle godine, na koju se Slovenija žalila, Europski sud za ljudska prava naložio je Sloveniji donošenje mjera koje će osigurati da dvoje štediša Ljubljanske banke iz BiH koji su je tužili, te drugi štediše LB-a koji su u istom položaju kao to dvoje štediša, dobiju svoju štednju pod istim uvjetima po kojima su je dobili devizni štediše Ljubljanske banke u Sloveniji.

Kako je Erjavec rekao zastupnicima vanjskopolitičkog odbora, Sloveniji je sad glavni problem dobiti za sud relevantne dokaze da devize koje su iz Ljubljanske banke Sarajevo bile doznačivane u Ljubljanu nisu u Ljubljani i ostale nego da su se sredstva morala dostaviti u Beograd, tadašnjoj Narodnoj banci Jugoslavije. Naglasio je da o tome postoje usmene izjave i drugi odgovarajući dokazi, ali da je problem u evidenciji i arhivima koji su manjkavi i nepotpuni.