ZAGREB - I dok se u regiji države oporavljaju, stručnjaci upozoravaju da Hrvatska tone sve dublje i dublje, no nitko ne želi javno izreći, iako vjerojatno znaju, što nas zapravo čeka i kakva je naša budućnost. Nažalost, kako se čini, crna.

Ekonomski stručnjak dr. Slavko Kulić za Index je otkrio, kako tvrdi, ono što se zna već dvadesetak godina, da nam najgore tek slijedi i da ćemo bankrotirati.

"Već godinama stižu upozorenja o gospodarskom slomu države, a nitko i ne sluti kada će uslijediti najgore: tek krajem 2011. ćemo vidjeti što će se dogoditi", upozorava Kulić.

Prema njegovim riječima, još krajem devedesetih se znalo da je hrvatsko gospodarstvo prepušteno slučaju i da ga nema tko pratiti sa strane države. Naime, bivša Narodna banka riješila se svih 40 nacionalnih banaka, a kako su banke nestajale, hrvatsko gospodarstvo je bilo u nemilosti stranih državnih banaka.

"Tada je bilo puno 40 domaćih banaka, a danas nije 45 stranih", kaže Kulić. Hrvatsko gospodarstvo više nije imalo moć kapitala, to su preuzele banke čije su kamatne stope uvijek bile veće od onih u Europi.

"Već tada se znalo da hrvatsko gospodarstvo, a s njim i hrvatsko društvo, klizi u silaznu spiralu dugovanja. Već tada sam znao da će hrvatska stvarnost doći u stanje egzistencijalne anksioznosti, stanje u kojem živimo sa spoznajom da ono što imamo i stvaramo neće biti dovoljno da plaćamo privatne i državne dugove", priča nam Kulić i dodaje kako su se sva upozorenja koja je imao tada ostvarila.

"I sad kad govorimo o hrvatskom gospodarstvu pitanje je što je više hrvatsko ako se nalazimo u zoni kapitalne insolventnosti, stanju u kojem su glavnica i kamate diktat kapitala i u kojem ono što imamo više ne vrijedi. Što je uopće naše ako mi nemamo mogućnost izračunati konsolidirani dug?", pita se Kulić.

"Krajem 2011. dogodit će se bankrot i države i kućanstava, pojedinaca, jer će rasti kamate i tečaj. Ono što imamo je svakog dana sve manje vrijedno, a novac je svakog dana sve jači. Dakle, ako netko ima stan na kredit, taj stan vrijedi sve manje i manje, a tečaj i kamate rastu. Idemo u škare, nismo razumjeli da nam način života na dug oduzima pravo da biramo slobodu i demokraciju jer smo mi izabrali neslobodu", pojašnjava nam ekonomist čijih riječi se mnogi pribojavaju.

"Nemamo monetarne vlasti ni središnje banke da spriječi bankrot", govori Kulić.