Prema posljednjim podacima DZS-a, u veljači je ponovno usporen trend rasta potrošačkih cijena i na godišnjoj i na mjesečnoj razini. Tako je stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u veljači iznosila 0,7% u usporedbi s istim mjesecom 2009. godine, što je posljednji puta zabilježeno u kolovozu 2002. godine. Na manju stopu inflacije učinak je zasigurno imao bazni efekt s obzirom da je u veljači prošle godine stopa inflacije iznosila 4,2 posto.

Međutim, inflatorni pritisci dodatno su ublaženi padom potrošnje i općenito slabijom potražnjom, kako na razini kućanstava tako i na razini korporativnog sektora, a što je posljedica nepovoljnih kretanja u realnom sektoru i na tržištu rada.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, pad je zabilježen samo u kategorijama odjeće i obuće (3,4%), prehrana i bezalkoholna pića (3,3%) te komunikacije (0,1%). S obzirom da kategorija prehrana i bezalkoholna pića ima najveći udio u potrošačkoj košarici (nešto više od 31%), upravo je pad cijena u toj kategoriji najviše doprinio slabljenju inflatornih pritisaka. Niže cijene u kategoriji prehrane i bezalkoholnih pića i dalje su posljedica nastojanja trgovaca da potaknu potrošnju kroz brojne akcije smanjenja cijena prehrambenih proizvoda i preuzimanja troška povećanog fiskalnog nameta. Najveći rast cijena ostvaren je u kategoriji alkoholna pića i duhan (8,4%) te promet (4,3%).

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u usporedbi sa siječnjem prosječno su porasle 0,2 posto. Očekivano, na porast su najviše utjecale cijene odjeće i obuće, koje su porasle 1,8 posto. Takva kretanja sezonskog su karaktera te označavaju zapravo povratak cijena na razine prije sniženja. Inflatorni pritisci na mjesečnoj su razini ublaženi padom cijena prometa 0,5% i komunikacija 0,2 posto.

Zbog smanjenja osobne potrošnje uzrokovanog smanjenjem raspoloživog dohotka stanovništva, povećanje stope PDV-a i uvođenje trošarina još nije uzrokovalo snažniji rast inflatornih pritisaka. Naime, porezna opterećenja nisu su prevalila na krajnjeg potrošača budući da ionako smanjena potražnja stvara pritiske u smjeru pada cijena.

U narednom razdoblju očekuje se da će najavljeni rast cijena električne energije utjecati na intenziviranje inflatornih pritisaka. U suprotnom smjeru zasigurno će djelovati nastavak niske domaće potražnje koja je određena kretanjima na tržištu rada. Nadalje, još uvijek spori i relativno slabi oporavak inozemnih tržišta neće potaknuti značajniji porast potražnje za naftom i rast cijena ovog energenta pa bi posljedično i cijene prometa (tekućih goriva) na domaćem tržištu trebale ostati stabilne. Druga polovica godine bi ipak trebala donijeti nešto više godišnje stope rasta cijena dobara i usluga, dijelom zbog baznog učinka, a dijelom zbog oporavka potražnje.