Posljednji podaci HNB-a o plasmanima banaka nastavljaju odražavati smanjenu potražnju za kreditima u uvjetima povratka recesijskim kretanjima u gospodarstvu. Uz mjesečni pad od 1,8 mlrd. kuna odnosno 0,6% ukupni krediti bankovnog sustava na kraju ovogodišnjeg ožujka iznosili su 290,7 mlrd. kuna. Rast kredita u odnosu na kraj prosinca 2011., od 1,36 mlrd. kuna, dominantno je posljedica porasta kreditiranja države budući da su krediti državi porasli na 38,9 mlrd. kuna odnosno 2,1 mlrd. kuna. Značajno manji rast u odnosu na kraj 2011. bilježe krediti poduzećima 405 mil., dok je stanje kredita stanovništvu manje za 692 mil. kuna.

Na godišnjoj razini odnosno u odnosu na kraj ožujka 2011. krediti su zabilježili najnižu godišnju stopu rasta u posljednjih dvadeset mjeseci (4,2%). Pritom treba imati na umu da su tečajna kretanja utjecala na godišnji rast kredita izraženih u kunskim iznosima budući da je tečaj EUR/HRK i CHF/HRK u promatranom razdoblju viši za preko 1 posto. Godišnji prirast kunskog iznosa kredita banaka od 11,6 mlrd. kuna dominantno je posljedica porasta kreditiranja sektora trgovačkih društva čiji su krediti na kraju prvog tromjesečja iznosili 119,2 mlrd. kuna što je 0,4% manje no na kraju veljače, ali i 8,6% (9,5 mlrd. kuna) više u odnosu na kraj ožujka 2011. godine.

Krediti stanovništvu nastavljaju s vrlo skromnim godišnjim stopama rasta od svega 1,7%, pa su uz mjesečni pad od 0,6% iznosili 128 mlrd. kuna što je nominalno najniža razina u posljednjih devet mjeseci. 46,4% kredita stanovništvu na kraju ožujka činili su stambeni krediti kod kojih također izostaje oporavak. Potražnja stanovništva za kreditima stagnira zbog izraženog pesimizma potrošača koji je prvenstveno uzrokovan slabim tržištem rada i neizvjesnošću u ostvarivanju budućih dohodaka. S druge strane sužene su mogućnosti za priljev kapitala sa vanjskih tržišta uz visoke premije za pokriće rizika na lokalnom tržištu ograničavaju smanjivanje kamatnih stopa na kredite.

Stoga u nastavku godine očekujemo daljnji pad potražnje za kreditima. Krediti poduzećima nastoje se preusmjeriti na izvozna poduzeća (budući da imaju veću perspektivu rasta). Ipak, dugotrajna kriza, ali i relativno nepovoljna očekivanja i dalje ograničavaju investicijsku aktivnost i potražnju za takvim kreditima. Potražnja poduzeća za kreditima dolaziti i s ciljem daljnjeg razduživanja prema inozemstvu.