Umjesto naglog zaoštravanja discipline predlaže se prethodna primjena prilagođavanja, pozivajući se na hrvatsko iskustvo.

Najava srbijanske Vlade o donošenju zakona prema kojemu će se „preko noći" skratiti rok plaćanja izmjeđu poslovnih parrtnera, izazvalo je zabrinutost i strahovanje u velikom broju tvrtki. Prema neslužbenim podacima skraćenje roka na 60 dana ugrozit će opstanak 30 tisuća tvrtki u kojima je zaposleno 150 tisuća radnika. Njihovim gašenjem broj nezaposlenih povećao bi se na gotovo milijun radno sposobnog stanovništva, što bi Srbiju, u pogledu stope nezaposlenosti od 25 posto, dovelo na prvo mjesto u Europi.

Milan Knežević, predsjednik Asocijacije malih i sreednjih poduzeća smatra kako vlada ne može u stvarnosti provesti takav zakon, jer bi bila suočena s ozbiljnim socijalnim nemirima, što bi ugrozilo i njezin opstanak. Čak i bez tog zakona sindikalne organizacije najavile su ulične proteste zbog osjetnog povećanja cijena prehrambenim proizvodima.

Umjesto naglog zaoštravanja discipline u pogledu plaćanja dugova Knežević predlaže prethodnu primjenu prilagođavanja, pozivajući se na hrvatsko iskustvo. Prema ocjeni upućenih vlada nije u proračunu planirala sredstva za razduživanje, a država i njezina javna poduzeća su na prvom mjestu po neplaćanju obveza.

Umjesto drakonskog skraćenja roka predlaže se omogućavanje poduzećima, koja duguju državi da u roku od 90 dana namire obveze s time da im se otpiše kamata. Takav model ima daleko veće izglede da bude primjenjen u praksi. Dovoljno je, smatraju u tvrtkama, dopuniti postojeće zakonsko rješenje, kojim bi se, na zahtjev vjerovnika, izrekla mjera blokade računa do izmirenja duga. Prigovor dužnika ne bi automatski vodio u parnični spor, već bi se teret dokazivanja eventualne neutemeljenosti potraživanja stavio na „pleća" dužnika i time izbjegli dugi sudski sporovi, kakva je dosadašnja praksa u sudovima.

Prema postojećim podacima broj tvrtki koja ne izmiruju financijske obveze iznosi oko 60 tisuća. Iz dokumentacije središnje banke proizlazi kako se u blokadi nalazi 59.657 tvrtki i poduzetnika. Njihove obveze, bez kamate, popele su se na 1,3 milijardu eura ( prema sadašnjem tečaju). Od spomenute brojke 1,088 milijardu eura odnosi se na poduzeća.

Vladi se iz poslovnih krugova sugerira da ne primjenjuju najavljenu strogu disciplinu, jer ona neće polučiti očekivanu učinkovitost u pogledu smanjivanja nelikvidnosti, kao što ni restrukturiranje tvrtki i naplaćivanje poreza ne daje rezltate, jer restrukturiranje pojedinih tvrtki traje i po 10-ak godina, bez pouzdanog saznanja kada bi se ono moglo privesti kraju.

Vlada je sve tvrtke, što se nalaze u procesu restrukturiranja oslobodila plaćanja poreza sa ciljem da se ubrza njihovo osposobljavanje za pozitivno poslovanje, ali umjesto toga rastu poreski dugovi. Poreska uprava objavila je spisak 500 najvećih poreskih dužnika. Samo prvih deset tvrtki na listi duguje državi, na ime neplaćenog poreza, više od milijardu eura. Na tom spisku najviše ih je državnih i privatiziranih tvrtki, što se nalaze u procesu restrukturiranja ili je u njima uveden stečaj. Mlađan Dinkić, ministar financija izrekao je oštre zamjerke na račun stečajnih upravnika što stečajne postupke vode po pet i više godina. To je posljedica zakonskih rješenja, koja odgovraju stečajnim upravnicima da stečaj traje što duže, jer tako ostvaruju veću i sigurnu zaradu, dok je na gubitku ekonomija zemlje.

Na čelu liste najvećih poreskih obveznika nalaze se četiri banke u stečaju, koji je u njima uveden prije više od deset godina. Od poduzeća u vrhu neplatiša poreskih obveza nalaze se rudnik uglja „Resavica" s 90,6 milijuna eura, a slijedu US steel s 56 milijuna eura. Taj dug je pao na teret državnog proraćuna, jer je US steel, prilikom vraćanja željezare državi ostavio i dugovanja, koja, ukupno prelaze 500 milijuna eura.