U vladinom programu gospodarskog oporavka uz kratkoročne mjere, predviđene su srednjoročne i dugoročne mjere kojima treba riješiti strukturne probleme, stvoriti konkurentno gospodarstvo i omogućiti rast, kazao je među ostalim na današnjoj 6. međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina u Zagrebu partner u fondu Quaestus i savjetnik premijerke Borislav Škegro.

Škegro je pritom naglasio i da će morati doći do velikih promjena u izvozu i uvozu, potrošnji i investicijama, te da je najvažnije da program adresira prepreke investiranju poput administrativnih. Smatra da Hrvatska hitno mora utvrditi listu prioritetnih projekata za investiranje, rangiranih po ekonomskim, a ne političkim kriterijima, kako bi se mogla provesti javna rasprava o njihovoj poželjnosti.

Do sada toga nije bilo, sve je išlo stihijski i više po političkoj liniji, pa su se prebrzim tempom izgradile autoceste, koje su krasne i potrebne, ali previše za hrvatske mogućnosti, slično kao i preinvestiranja u građevinskom sektoru s kojim sada ne znamo što ćemo, rekao je premijerkin savjetnik. Prioritet za Škegru je da država sredi samu sebe i dovede u red javne financije, te da privatnom sektoru koji treba investirati stvori stimulativne uvjete za investicije, primjerice u energiju (hodroleketrane), a ne da to čini država odnosno neefikasni i oslabljeni HEP.

Za ekonomistu i političara Ljubu Jurčića prioritet je pak da se u Hrvatskoj riješe problemi od nacionalnog interesa što su za njega brodogradnja, željeznica, HEP odnosno energija te Podravka. Obveza države je da digne infrastrukturu i da proizvede dovoljno energije za svoje potrebe, kao i da se općenito pozabavi strukturom investicija.

Kazavši da je i on podržao vladine mjere Jurčić je temeljenim problemom hrvatske države, ali i bivše, ocijenio što nikada nije otkrila tajnu otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja, nego je to prvo rješavala prezaposlenošću, a onda od kraja 1990-ih umirovljavanjem, pa danas oko milijun ljudi radi da nahrani njih 3 milijuna. Stoga smatra da je sada pravo vrijeme da se krene s mjerama jer u suprotnom u Hrvatskoj će prosječni standard krajem ove godine biti i više od 20 posto niži nego krajem 2009.

Glavni ekonomist Privredne banke Zagreb Marko Škreb složio se s Škegrom dodavši da Hrvatskoj nisu potrebne samo kratkoročne mjere te da su ove iz vladinog programa korak u dobrom smjeru. Posebno je pozitivnim ocijenio reforme smanjenja rashoda i donošenje zakona o fiskalnoj odgovornosti što Hrvatskoj, kako je kazao, može pomoći da ne završi kao Grčka.

Govoreći o tome kako se često priča da je Hrvatska prezadužena Škreb je kazao da nijedna zemlja nije prezadužena sve dok joj kreditori-investitori vjeruju da će vraćati svoje dugove, što po njegovoj ocjeni, Hrvatskoj vjeruju.