NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

SAVJET HNB-AObjavljeno: 13.05.2021
Sistemski rizici financijskog sustava i dalje na povišenoj razini

Sistemski rizici financijskog sustava i dalje na povišenoj razini

Unatoč sve bržem oporavku gospodarske aktivnosti, ukupna izloženost domaćeg financijskog sustava sistemskim rizicima zadržala se na povišenoj razini, ocjenjuje u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB) u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.

Savjet HNB-a na sjednici je raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te razmotrio najnoviju analizu financijske stabilnosti, a donio je i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.

"Oporavak gospodarske aktivnosti u prvom bi se tromjesečju 2021. mogao ubrzati, prema rezultatima modela brze procjene BDP-a, što se može povezati i s predahom između drugog i trećeg vala pandemije u Hrvatskoj", navodi se u priopćenju HNB-a.

Iz središnje banke zamjećuju i kako pokazatelji tržišta rada pokazuju slabljenje zamaha prema kraju tromjesečja, vjerojatno kao rezultat blažeg jačanja sezonskih aktivnosti u uvjetima ponovnog pogoršanja epidemiološke situacije. Rast cijena nafte u ožujku je, zajedno s baznim učinkom, povećao godišnju stopu inflacije potrošačkih cijena koja je dostigla 1,2 posto (nakon 0,3 posto u veljači).

"Monetarna politika u takvim uvjetima ostaje iznimno akomodativna, a slobodna novčana sredstva banaka i u travnju nastavljaju rasti, najviše zbog smanjenja kunskih depozita države kod HNB-a, te dostižu najviše razine dosad. No, kreditna je aktivnost i dalje prigušena pa su plasmani banaka i u ožujku usporili svoj godišnji rast na 2,3 posto, s tri posto u veljači", ističu iz HNB-a.

Pritom je osobito usporio godišnji rast plasmana poduzećima (s 4,1 posto u veljači na jedan posto u ožujku) zbog snažnog kreditiranja poduzeća u istom mjesecu prošle godine. S druge strane, rast plasmana stanovništvu se ubrzao zahvaljujući sve izraženijem rastu stambenih kredita, uz manji pad gotovinskih nenamjenskih kredita.

"Ubrzavanje oporavka realne aktivnosti povoljno se odrazilo i na proračunske prihode koji su porasli za 10 posto u prvom tromjesečju u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje. Istodobno su porasli i proračunski rashodi pa je manjak proračuna iznosio 3,5 milijarde kuna. Tako je u prvom tromjesečju ostvaren manjak koji je, međutim, bio nešto manji nego onaj ostvaren u istom tromjesečju prošle godine, a koje je također već djelomično bilo pod utjecajem pandemije", navode iz središnje banke.

Snažan rast javnog duga; rastu i cijene stambenih nekretnina

Unatoč sve bržem oporavku gospodarske aktivnosti, ukupna izloženost domaćeg financijskog sustava sistemskim rizicima zadržala na povišenoj razini, ističu iz HNB-a, iz kojega među nekoliko skupina rizika za financijsku stabilnost uz ostalo izdvajaju snažan rast javnog duga, rast cijena stambenih nekretnina, kao i rizik zombifikacije korporativnog sektora.

HNB tako upozorava da je javni dug snažno porastao, uz jačanje međuovisnosti između banaka i države. "Fiskalna politika je, uz mjere drugih ekonomskih i regulatornih politika, pridonijela ublažavanju posljedica pandemije. No, naličje nižih prihoda i izdašnih fiskalnih potpora je snažan porast razine javnog duga. Također, dodatno je ojačala već ionako snažna izloženost kreditnih institucija prema državi. Ipak, niska premija na rizik zemlje i povoljni uvjeti financiranja, kao i izdašna raspoloživa sredstava iz proračuna EU, olakšavaju financiranje države i kratkoročno ublažavaju te rizike", navodi se u priopćenju.

Središnja banka upozorava i kako se "visoke i brzo rastuće cijene stambenih nekretnina sve više odvajaju od ekonomskih veličina koje bi ih trebale određivati". "Premda se u uvjetima pandemije broj transakcija na tržištu stambenih nekretnina nešto smanjio, cijene stambenih nekretnina tek su blago usporile rast. Potaknuti povoljnim uvjetima financiranja, nastavkom državnog programa subvencioniranja, te stabilnom zaposlenosti i dohocima pod utjecajem fiskalnih potpora, stambeni krediti i dalje ubrzano rastu. Iako se ti krediti u prosjeku odobravaju uz razborite uvjete kreditiranja, kod dijela kredita su vidljivi povišeni omjeri otplata u odnosu na dohodak, što u nepovoljnim okolnostima može pojačati utjecaje poremećaja na tržištu nekretnina", ističu iz HNB-a.

Također, upozoravaju i kako sa sve dužim trajanjem pandemije i fiskalnih poticaja ujedno raste i rizik zombifikacije korporativnog sektora. "Unatoč oporavku agregatne gospodarske aktivnosti, dijelovi gospodarstva i dalje su pogođeni mjerama socijalnog distanciranja. S jedne strane, preuranjeno povlačenje različitih potpora može ugroziti poslovanje zdravih poduzeća. S druge strane, broj ulazaka i izlazaka poduzeća s tržišta se unatoč pandemiji smanjio. Predugo održavanje potpora može stoga zadržati na tržištu i poduzeća s neodrživim poslovnim modelima i tako smanjiti raspoloživost resursa za rast zdravih poduzeća, što može smanjiti korporativni dinamizam i zombificirati sektor poduzeća, s nepovoljnim implikacijama za gospodarski rast i financijsku stabilnost", upozoravaju iz središnje banke.

Procjenjuju i kako će pritisci na zarade kreditnih institucija i dalje jačati, što se srednjoročno može nepovoljno odraziti na raspoloživost kredita. "Uz znatnu heterogenost među kreditnim institucijama, sustav je visoko kapitaliziran i likvidan, te je sposoban apsorbirati znatne troškove kreditnog rizika. Ti su troškovi već snažno porasli pod utjecajem pada gospodarske aktivnosti, a regulatorne olakšice djelomično su odgodile njihovu punu materijalizaciju. Nastavak tendencije pada kamatnih stopa i rasta udjela plasmana s nižim prinosima dodatno će ograničiti mogućnost poboljšanja zarada. Kreditne institucije će se stoga morati sve više oslanjati na digitalne kanale prodaje kako bi smanjile troškove i donekle očuvale profitabilnost. Također, morat će se prilagoditi tranziciji prema zelenoj ekonomiji, uz razmatranje i uključivanje klimatskih rizika u ocjene ukupnih rizika", navode iz HNB-a.

Savjet HNB-a na današnjoj je sjednici dao suglasnost Nadzornom odboru Raiffeisenbank Austria (RBA) za imenovanje Liane Keserić za predsjednicu uprave RBA, a odobrio je i da RBA pripoji Raiffeisen stambenu štedionicu.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
HNB ~ banke ~ financijski sustav

Vezane teme

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1, 2021.)(na kraju Q1, 2021.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Generali Energija A +20,37%  6
A1 A +18,79%  5
Capital Breeder +10,80%  5

VALUTE ( Srednji tečaj HNB-a - 21.06.2021.)( Srednji tečaj HNB-a - 21.06.2021.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,488095 0,00
-0,04%
1 USD 6,284595 0,01
0,24%
1 GBP 8,737567 -0,02
-0,26%
1 CHF 6,842192 -0,01
-0,21%
EUR - 1 mjesec 2021 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
559,23 17.06.2021
-0,53%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP fondovi - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
Allianz Portfolio - ulazna naknada AKCIJA do 31.07.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Generali fondovi - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do 31.12.
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,25% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
PBZ Equity - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
PBZ fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 18.06. 16:00  1992.28
-4,15
-0,21
CROBEX10* 18.06. 16:00  1226.24
0,39
0,03
CROBEX10tr* 18.06. 16:00  1238.15
0,39
0,03
ADRIAprime* 18.06. 15:24  1291.52
-1,91
-0,15
CROBISTR* 18.06. 16:31  188.4101
-0,13
-0,07
CROBIS* 18.06. 16:31  111.9636
-0,09
-0,08
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2021 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:07:49 18.06.2021)
(17:07:49 18.06.2021)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
MAIS 304,00
0,00%
3.813.984,00
ATPL 411,00
-6,59%
1.361.735,00
KRAS 750,00
2,74%
939.145,00
ADRS2 438,00
0,92%
646.059,00
RIVP 30,90
-0,32%
428.387,10
SUKC 180,00
2,86%
314.522,00
ERNT 1.690,00
0,60%
253.050,00
HT 184,00
0,00%
114.963,00
OPTE 4,70
-2,08%
114.918,19
DLKV 1,17
-0,85%
109.223,71
Redovni dionički promet:   8.737.131,50 kn
Redovni obveznički promet:   0 kn
Blok promet:   16.095.000,00 kn
Sveukupni promet:   24.832.131,50 kn