Hrvatska je zaglibila u recesiji zato što nema čelnike koji će zagovarati promjene i zato što favorizira javni sektor nauštrb privatnih poduzeća, ustvrdio je u razgovoru za Reuters predstavnik Svjetske banke u Hrvatskoj Hongjoo Hahm.

Hrvatska će se vjerojatno suočiti sa šestom uzastopnom godinom recesije, što je prilično neobičan fenomen. Strukturni problemi koje nije rješavalo više vlada zaredom sprečavaju rast gospodarstva, konstatirao je Hongjoo Hahm.

′Smanjite poreze, dajte privatnom sektoru na važnosti′

Agencija napominje da se hrvatsko gospodarstvo od 2008. smanjilo gotovo 13 posto, a za ovu se godinu ponovo prognozira pad aktivnosti, čime su prigušene nade u poticaj koji je trebao donijeti prošlogodišnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Svjetska banka prognozira da će se hrvatsko gospodarstvo ove godine smanjiti oko 0,5 posto.

Sa Svjetskom bankom potpisan ugovor o 150 milijuna eura zajma

Pokušaji Vlade da oživi gospodarstvo oslanjaju se na mikroinicijative posredstvom raznih državnih agencija, bez prave koordinacije među pojedinim državnim tijelima. Nedostaje vodstvo u ekonomskim reformama, jasna vizija u kojem smjeru ekonomija želi ići. Ekonomija treba nekoga tko će efikasno koordinirati fiskalni okvir sa strukturnim reformama i time otvoriti prostor za rast predvođen privatnim sektorom, ističe dužnosnik Svjetske bankes. U protivnom u budućnosti možemo očekivati uglavnom isto, što nije zadovoljavajuće za hrvatske građane, dodaje.

Fiskalna konsolidacija, konkurentnost i EU

Reuters napominje da Vlada premijera Zorana Milanovića uglavnom nije uspjela pokrenuti gospodarstvo, stvoriti radna mjesta ni pokrenuti bitne reforme. U agenciji primjećuju i da je potpora javnosti Vladi u međuvremenu kliznula na rekordno niske razine.

Prema Hahmovim je riječima malo toga učinjeno kako bi se pomoglo malim i srednjim poduzećima i Vlada je pogriješila što se previše oslonila na javni sektor i na ulaganja državnih poduzeća. Previše je birokratskih opterećenja na razini lokalne uprave, a javna potrošnja favorizira javni sektor. Sudovi sporo rješavaju sporove povezane sa zemljišnim knjigama ili one vezane za rad, dodaje predstavnik SB-a u Hrvatskoj.

Tvrdi da je Hrvatska previše porezno opteretila mala privatna poduzeća koja već ionako teško dobivaju novac od opreznog bankovnog sektora. Istodobno, nisu ispunjena pojedina obećanja u području oporezivanja kojima se trebao ravnomjernije rasporediti porezni teret.

Čudno je da Hrvatska, čije gospodarstvo spada u skupinu s najvećim poreznim teretom u Europi, nema porez na nekretnine usprkos tome što nekretnine čine značajan dio imovine, a mnoge među njima nisu u upotrebi. S druge su strane mala i srednja poduzeća pretjerano porezno opterećena, smatra Hahm.

Slaže se da bi Vladina nastojanja da smanji proračunski deficit i uvede europske propise usmjerene na proračunsku disciplinu trebala pomoći u rješavanju problema.