Nastavak snažnog rasta kredita, privatizacija Ine i moguće preuzimanje Plive, te nastavak zaduživanja Vlade na domaćem tržištu mogli bi biti glavni razlog daljnjem aprecijacijskom pritisku na kunu.
Nastavak snažnog rasta kredita, privatizacija Ine i moguće preuzimanje Plive, te nastavak zaduživanja Vlade na domaćem tržištu mogli bi biti glavni razlog daljnjem aprecijacijskom pritisku na kunu, pa ne bi trebalo biti iznenađenje da tečaj eura tijekom godine, posebice tijekom ljeta, 'testira' najnižu zabilježenu razinu, onu od 7,11 kuna iz srpnja 2001. godine.
Rekao je to Goran Šaravanja, analitičar CAIB-a, investicijske kuće HVB Splitske banke, na "Financijskom doručku", susretu ekonomskih stručnjaka i gospodarstvenika u cilju analize trenutnih kretanja te prognoze budućih trendova u domaćem i svjetskom gospodarstvu.
Šaravanja očekuje da će prosječni tečaj eura u ovoj godini iznositi 7,31 kunu, što bi bila njegova najniža prosječna razina od 1998. godine.
Realni efektivni tečaj kune je relativno stabilan, uz aprecijaciju od svega 12 posto od siječnja 2000., što je neuobičajeno malo za tranzicijske zemlje, pa se teško može reći da je tečaj kune faktor koji ograničava izvoz, ustvrdio je Šaravanja.
Dapače, dodao je, izuzmu li se brodovi, hrvatski izvoz raste, što je dokaz da je restrukturiranje u privatnom sektoru dovelo do rezultata. No, snažno raste i dalje će rasti i uvoz, kako zbog rasta cijena energenata, tako i zbog jakom kunom dodatno potaknute kreditne ekspanzije koja pak potiče osobnu potrošnju.
Kako je osobna potrošnja generator hrvatskog gospodarskog rasta, a obzirom i na povoljno međunarodno gospodarsko okruženje, Šaravanja u ovoj godini očekuje nešto višu stopu rasta BDP-a u odnosu na 2005., stopu od 4,4 posto.
No, upozorava kako bi glavni rizik za neostvarivanje takvih prognoza mogla biti činjenica da sama država ne izvršava svoje obveze na vrijeme, kao što je to nedavno pokazao primjer s dugovima u zdravstvu.
Osim na povećanje uvoza, cijene energenata, koje su već dovele do rasta reguliranih cijena (struja, benzin i sl.), mogle bi ojačati i inflacijske pritiske, rekao je Šaravanja. No, smatra da su ti pritisci trenutno pod kontrolom, pa bi stopa inflacije u ovoj godini trebala ostati na razini od oko 3,5 posto, a onda se smanjivati tijekom 2007. i 2008. godine. izvor: www.bankamagazine.hr