Rusko gospodarstvo nalazi se na prekretnici, rekla je guvernerka središnje banke Elvira Nabiullina u Dumi, naznačivši da bi inflacija u idućim mjesecima mogla usporiti i istaknuvši ključnu ulogu potražnje u poboljšanoj produktivnosti.

"Nalazimo se na prekretnici. Prema procjenama banaka i tvrtki, možemo očekivati opće usporavanje rasta portfelja kredita kompanijama u idućim mjesecima, smanjenje doprinosa rastu agregatne potražnje", kazala je guvernerka u donjem domu ruskog parlamenta.

U takvim će uvjetima kratkoročni pokazatelji inflacije pokazati usporavanje, a onda ćemo svjedočiti i zaokretu u pokazatelju godišnje inflacije,

To će biti znak da je rast cijena obuzdan, istaknula je guvernerka, dodavši da bi u idućoj godini središnja banka mogla početi snižavati ključnu kamatnu stopu, pod uvjetom da ne bude novih šokova.

"Vjerujemo da će naša politika omogućiti spuštanje inflacije na 4,5 do pet posto. Kako bude usporavala, razmotrit ćemo i postupno smanjenje ključne kamatne stope. Ako ne bude dodatnih vanjskih šokova, naravno, stopa inflacije počet će se smanjivati u idućoj godini", dodala je.

U listopadu stopa inflacije iznosila je 8,5 posto i središnja banka podigla je prije otprilike mjesec dana kamatnu stopu za čak dva postotna boda, na 21 posto, naznačivši da bi je mogli podići i na još višu razinu kako bi osigurala spuštanje inflacije na ciljanih četiri posto i obuzdala inflacijska očekivanja.

Podigli su tada prognoze inflacije u ovoj godini, sa 6,5 do sedam na osam do 8,5 posto. U 2025. rast cijena trebao bi po njihovim prognozama usporiti na 4,5 do pet posto i spustiti se na ciljanu razinu u 2026.

Prijetnja stagflacije?

Podizanje kamatnih stopa izazvalo je nezadovoljstvo brojnih poslovnih čelnika, a naišlo je na kritike i u redovima vodećih ekonomista uključenih u kreiranje vladine politike.

"Trenutačna visoka razina ključne kamatne stope i signalizirana namjera (središnje banke) da ih planira podići na još višu razinu stvorile su rizik od pada gospodarstva i kolapsa ulaganja u bliskoj budućnosti", upozorili su iz instituta TsMAKP koji savjetuje vladu.

Udio proizvodnih tvrtki s rizičnim teretom servisiranja duga, od dvije trećine dobiti prije kamata i poreza udvostručit će se na 20 posto, procjenjuju ekonomisti, uz rizik problema sa servisiranjem financijskih obaveza i bankrota.

Trenutne nerizične kamatne stope u gospodarstvu od oko 18 posto podrazumijevaju da prinos na početno ulaganje u petogodišnjim projektima mora iznositi najmanje 130 posto da bi bili ekonomski isplativi, naglasili su.

Stroga monetarna politika istodobno ne utječe u većoj mjeri na ključne ′motore′ inflacije, poput sve većih trošokova prekograničnih plaćanja zbog zapadnih sankcija, viših cijena uvezene hrane i podignutih reguliranih cijena komunalnih usluga, naglašavaju u institutu.

"Zbog poteza središnje banke ruskom gospodarstvu zapravo prijeti stagflacija, odnosno stagnacija ili čak recesija u kombinaciji s visokom inflacijom", upozorili su iz TsMAKP-a.

Nabiullina je u četvrtak ustvrdila da Rusiji ne prijeti stagflacija, "pod uvjetom da vodimo pametnu, razumnu monetarnu politiku".

"Iskustvo drugih zemalja koje su prošle stagflaciju pokazuje da je ona rezultat pretjeranog ublažavanja monetarne politike koju je bilo trebalo postrožiti. vjerujem da je zabrinutost koja se iskazuje - da će stroga monetarna politika politika suzbiti potražnju - u tom pogledu neutemeljena", dodala je.

Poboljšana produktivnost

Guvernerka je u četvrtak u Dumi naglasila da su zapravo prvi puta u povijesti Rusije "gotovo svi resursi u gospodarstvu iskorišteni".

"U gospodarstvu se događaju ozbiljni strukturni pomaci. To posebno vidimo u rekordno snažnom rastu investicija, za više od četvrtine u protekle tri godine", rekla je Nabiullina.

Ozbiljniji je trend, po njezinim riječima, kontinuirano poboljšanje produktivnosti rada.

"Nitko nije ni dosada odbacivao tvrdnje da treba biti poboljšana, ali poticaji za poboljšanje i za automatizaciju proizvodnje stigli su tek nedavno, kroz naglo jačanje potražnje", objasnila je.

Nijedna tradicionalna metoda povećanja proizvodnje pojačanim zapošljavanjem nije više donosila gotovo nikakve rezultate, upozorila je Nabiullina.

Središnja banka predviđa da će rusko gospodarstvo ove godine porasti od 3,5 do 4,0 posto. U 2025. rast bi po njihovim procjenama trebao naglo usporiti, na 0,5 do 1,5 posto, i tek neznatno ubrzati u 2026., uz prognozirani raspon od jedan do dva posto. U 2027. trebao bi se više-manje zadržati na toj razini.

Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da će rusko gospodarstvo u ovoj godini porasti za 3,6 posto, a gotovo istu stopu rasta predviđa i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). U 2025. rast bi i po MMF-u i OECD-u trebao naglo usporiti, uz prognoziranu stopu rasta od 1,3 odnosno 1,1 posto.