Rusija je u travnju 12. mjesec zaredom bila najveći opskrbljivač Kine sirovom naftom, pri čemu je obujam isporuka porastao za 30 posto u odnosu na travanj prošle godine, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci kineske glavne carinske uprave.

Kineski uvoz sirove nafte iz Rusije koji uključuje opskrbu putem cjevovoda ili pomorskim putem, u travnju je iznosio 9,26 milijuna metričkih tona, odnosno 2,25 milijuna barela dnevno (bpd), pokazuju podaci glavne carinske uprave.

U odnosu na ožujak, obujam kineskog uvoza iz Rusije smanjen je za 11,8 posto. Manji je i u odnosu na rekordan uvoz iz lipnja 2023. od 2,56 milijuna barela dnevno, i to za 12,1 posto.

Kineski uvoz iz Rusije od početka ove godine tako je uvećan za 17 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, na 37,79 milijuna tona ili približno 2,28 milijuna barela dnevno, što čini 21 posto ukupnog uvoza tog najvećeg svjetskog uvoznika sirove nafte.

Prema podacima carinske uprave, uvoz iz Saudijske Arabije, koja je u travnju prošle godine bila najveći opskrbljivač Kine, smanjen je pak za četvrtinu u odnosu na isto razdoblje lani, na 6,34 milijuna tona, ili 1,54 milijuna barela dnevno, u uvjetima viših cijena. Kraljevstvo je, naime, podiglo travanjsku prodajnu cijenu nafte za Aziju na 1,70 dolara po barelu, s ranijih 1,50 dolara.

Uvoz iz Malezije, ključnog pretovarnog čvorišta za naftu iz Irana i Venezuele i četvrtog najvećeg izvora uvoza, ostao je uglavnom stabilan na godišnjoj razini, na oko 980.000 barela dnevno.

Najnoviji podaci carinske uprave također su pokazali da je Kina uvezla 0,19 milijuna tona nafte iz Venezuele, čime se obujam njezina uvoza od početka godine povećao na 0,92 milijuna tona, ili 55.000 barela dnevno, pod utjecajem privremenog ublažavanja američkih sankcija Caracasu.