- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 13.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, središnje banke podižu ...
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova b...
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 14.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjets...
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 18.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi s različitim predznacima uz rast prometa
- 18.09.2026 Cijene nafte na korak od 105 dolara
- 18.09.2026 Cijena ruske nafte ESPO premašila 120 dolara po barelu
- 18.09.2026 Dionica Bosqar Investa ulazi u sastav Crobexa
- 18.09.2026 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi stagniraju
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 17.09.2026 Crikvenički Jadran će dokapitalizirati konzorcij tvrtki
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 18.09.2026 Rast bi mogao biti ugrožen ne suzbije li se inflacija
- 18.09.2026 Građani eurozone očekuju nižu inflaciju do idućeg ljeta
- 18.09.2026 Obveza isticanja svih sidrenih cijena opterećuje poduzetnike
- 18.09.2026 Toyota u modernizaciji tvornica premješta težište na robotiku
- 18.09.2026 Njemačka industrija optimističnija u prognozi gospodarskog rasta
EKONOMIJAObjavljeno: 12.08.2010
Rohatinski i Škegro protiv poreza na banke: To je protuustavno
| Podijeli sadržaj: | ||||
Ideja o mogućem uvođenju poreza na banke, čini se, potekla je iz jednog od Vladinih "laboratorija", no već u prvim je reakcijama dočekana na nož.
Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), objasnio je jučer za magazin Banku kako bi zbog oporezivanja, kao dodatnog troška za banke, kamatne stope porasle ili bi bilo zaustavljeno njihovo snižavanje, na koje je HNB pokušavao utjecati dosadašnjim smanjivanjem pričuva.
"Banke bi zbog poreza mogle izvlačiti kapital u zemlje u kojima će na njemu ostvariti veću zaradu. Tad je moguć pritisak na tečaj kune, a HNB bi morao angažirati devizne rezerve za obranu tečaja", dodao je Rohatinski, jasno dajući do znanja da takav prijedlog Vlade HNB ne bi podržao.
'To je protuustavno'
Borislav Škegro, ekonomski savjetnik premijerke Jadranke Kosor, ide dva koraka dalje. On tvrdi kako je takav prijedlog, ako postoji, protuustavan — jer zahvaća samo jedan sektor — i protivan načelima Programa gospodarskog oporavka. Kako kaže Škegro, Program ide za smanjivanjem poreza, a ovo bi bilo uvođenje novog poreza. Usto, uvjeren je, banke bi na to odgovorile prelijevanjem troška na svoje korisnike budući da one na tržištu posluju kao posrednik.
Slično razmišlja i Zdeslav Šantić iz Splitske banke
"S obzirom na već ionako nižu profitabilnost banaka u Hrvatskoj nego na većini matičnih i usporedivih tržišta (npr. niži ROE pokazatelj), može se očekivati kako bi se veći dio tereta ipak morao prebaciti na klijente. U navedenom slučaju moguće bi bilo očekivati povećanje aktivnih kamatnih stopa te smanjenje kreditne aktivnosti domaćih poslovnih banaka, što bi u trenutačnim okolnostima samo odgodilo izlazak gospodarstva iz krize."
Šantić navodi i kako se ne smije zaboraviti da je bankarski sektor u Hrvatskoj izrazito stabilan i otporan na šokove, stoga država nije morala osiguravati dodatni kapital i/ili likvidnost za banke kao što je bio slučaj u brojnim zemljama EU, a i šire. Stoga, zaključuje on, uspoređivanje s Velikom Britanijom trenutačno nema smisla.
Visoke kamate
No postoje i suprotna mišljenja. Marina Klačmer Čalopa, voditeljica Ekonomike poduzetništva na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike, smatra da bi oporezivanje dobiti banaka trebalo provesti i u Hrvatskoj, između ostalog, zato što Hrvatska ima jedne od najviših kamatnih stopa
"Pogledajte samo prihode banaka u jeku krize. Gotovo sve posluju s velikim profitima. Još je jedan važan razlog, a to je da i bankarski sektor mora podnijeti teret financijske krize. Naime, iako su bili direktno povezani s krizom, na kraju su je najmanje osjetili. Naravno, bankari to nikada neće priznati", rekla je Klačmer Čalopa.
Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), objasnio je jučer za magazin Banku kako bi zbog oporezivanja, kao dodatnog troška za banke, kamatne stope porasle ili bi bilo zaustavljeno njihovo snižavanje, na koje je HNB pokušavao utjecati dosadašnjim smanjivanjem pričuva.
"Banke bi zbog poreza mogle izvlačiti kapital u zemlje u kojima će na njemu ostvariti veću zaradu. Tad je moguć pritisak na tečaj kune, a HNB bi morao angažirati devizne rezerve za obranu tečaja", dodao je Rohatinski, jasno dajući do znanja da takav prijedlog Vlade HNB ne bi podržao.
'To je protuustavno'
Borislav Škegro, ekonomski savjetnik premijerke Jadranke Kosor, ide dva koraka dalje. On tvrdi kako je takav prijedlog, ako postoji, protuustavan — jer zahvaća samo jedan sektor — i protivan načelima Programa gospodarskog oporavka. Kako kaže Škegro, Program ide za smanjivanjem poreza, a ovo bi bilo uvođenje novog poreza. Usto, uvjeren je, banke bi na to odgovorile prelijevanjem troška na svoje korisnike budući da one na tržištu posluju kao posrednik.
Slično razmišlja i Zdeslav Šantić iz Splitske banke
"S obzirom na već ionako nižu profitabilnost banaka u Hrvatskoj nego na većini matičnih i usporedivih tržišta (npr. niži ROE pokazatelj), može se očekivati kako bi se veći dio tereta ipak morao prebaciti na klijente. U navedenom slučaju moguće bi bilo očekivati povećanje aktivnih kamatnih stopa te smanjenje kreditne aktivnosti domaćih poslovnih banaka, što bi u trenutačnim okolnostima samo odgodilo izlazak gospodarstva iz krize."
Šantić navodi i kako se ne smije zaboraviti da je bankarski sektor u Hrvatskoj izrazito stabilan i otporan na šokove, stoga država nije morala osiguravati dodatni kapital i/ili likvidnost za banke kao što je bio slučaj u brojnim zemljama EU, a i šire. Stoga, zaključuje on, uspoređivanje s Velikom Britanijom trenutačno nema smisla.
Visoke kamate
No postoje i suprotna mišljenja. Marina Klačmer Čalopa, voditeljica Ekonomike poduzetništva na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike, smatra da bi oporezivanje dobiti banaka trebalo provesti i u Hrvatskoj, između ostalog, zato što Hrvatska ima jedne od najviših kamatnih stopa
"Pogledajte samo prihode banaka u jeku krize. Gotovo sve posluju s velikim profitima. Još je jedan važan razlog, a to je da i bankarski sektor mora podnijeti teret financijske krize. Naime, iako su bili direktno povezani s krizom, na kraju su je najmanje osjetili. Naravno, bankari to nikada neće priznati", rekla je Klačmer Čalopa.
Izvor: business.hr
- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 13.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, središnje banke podižu ...
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova b...
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 14.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjets...
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 18.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi s različitim predznacima uz rast prometa
- 18.09.2026 Cijene nafte na korak od 105 dolara
- 18.09.2026 Cijena ruske nafte ESPO premašila 120 dolara po barelu
- 18.09.2026 Dionica Bosqar Investa ulazi u sastav Crobexa
- 18.09.2026 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi stagniraju
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 17.09.2026 Crikvenički Jadran će dokapitalizirati konzorcij tvrtki
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 18.09.2026 Rast bi mogao biti ugrožen ne suzbije li se inflacija
- 18.09.2026 Građani eurozone očekuju nižu inflaciju do idućeg ljeta
- 18.09.2026 Obveza isticanja svih sidrenih cijena opterećuje poduzetnike
- 18.09.2026 Toyota u modernizaciji tvornica premješta težište na robotiku
- 18.09.2026 Njemačka industrija optimističnija u prognozi gospodarskog rasta
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2026)
(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Erste SEE Equity - klasa A | A | +20,96% | 3 | ||||
| Erste SEE Equity - klasa B | +20,38% | 3 | |||||
| ZB CEE Equity | +19,30% | 4 | |||||
| A1 | A | +19,05% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za udjele kupljene u navedenim fondovima za vrijeme trajanje akcije, prilikom prodaje / otkupa udjela izlazna naknada neće biti naplaćena, izlazna naknada iznosi 0,00 posto. Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke društva o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Akcija traje do opoziva.
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2026. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Bond Select - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenom pod-fondu ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 31.01.2026. do opoziva. ZB Bond Select Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 18.09. 16:00 | 4375,88 | 6,64 |
0,15 |
|
| CROBEX10* | 18.09. 16:00 | 2851,86 | -0,68 |
-0,02 |
|
| CROBEX10tr* | 18.09. 16:00 | 3371,62 | -0,79 |
-0,02 |
|
| ADRIAprime* | 18.09. 16:00 | 3713,68 | -38,99 |
-1,04 |
|
| CROBISTR* | 18.09. 16:31 | 187,3401 | 0,01 |
0,01 |
|
| CROBIS* | 18.09. 16:31 | 98,024 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| KOEI | 1.042,00 € |
1,76% |
1.018.576,00 € |
| ADRS2 | 104,00 € |
3,48% |
489.881,50 € |
| ARNT | 45,00 € |
-1,32% |
375.420,00 € |
| HT | 39,10 € |
-2,25% |
238.198,10 € |
| KODT2 | 4.190,00 € |
3,20% |
162.760,00 € |
| BSQR | 29,60 € |
2,07% |
155.030,80 € |
| ZABA | 23,80 € |
0,00% |
133.576,80 € |
| 7SLO | 66,65 € |
-0,37% |
104.940,55 € |
| KODT | 4.380,00 € |
0,23% |
101.980,00 € |
| 7POL | 11,50 € |
0,00% |
99.537,30 € |
| Redovni dionički promet: | 3.546.951,50 € |
| Redovni obveznički promet: | 4.877,96 € |
| Sveukupni promet: | 4.917.729,46 € |


