Dan prije odlaska s dužnosti, Radovan Jelašić, sada već bivši guverner Narodne banke Srbije, od mađarske vlade je dobio ponudu da zauzme čelo njihove središnje banke. Mađari od Jelašića očekuju izvlačenje iz teške financijske krize jer smatraju da je već spasio srpski bankarski sektor koji u krizi nije trebao pomoć države.

Hrvatska javnost istog je trena povukla paralelu s mogućnošću da su neke slične, primamljive profesionalne ponude bile upućene i Željku Rohatinskom, čelniku Hrvatske narodne banke, koji je lani proglašen najboljim guvernerom Europe i svijeta. Tada je hrvatskom guverneru mjesečnik The Banker odao veliko priznanje stavom kako nagradu zaslužuje načinom vođenja HNB-a i politikom u kriznoj situaciji.

U domaćim financijskim krugovima već se dulje ističe kako Rohatinski odlično obavlja svoj posao. Također se nagađa i kako je zbog izvrsnosti u međuvremenu dobio, a možda i odbio, barem deset jakih ponuda središnjih banaka pojedinih europskih zemalja ili drugih stranih financijskih ustanova. Ne, nikada, takvu je mogućnost Rohatinski glatko demantirao istog trena kad se, ravno s godišnjega odmora, radi tekućih poslova, telefonom javio svome uredu, odgovarajući na pitanje nude li mu se prilike za posao u inozemstvu ili o njima makar samo razmišlja. Time je stao na kraj insinuacijama da bi najbolji guverner svih vremena mogao otići iz Hrvatske premoren idejama političkog establishmenta.

Svoje radno mjesto ne namjerava, poput bivšeg ministra pravosuđa Ivana Šimonovića, zamijeniti nekom unosnijom i važnijom funkcijom preko državne granice. Objektivno me uvijek čudi svatko tko uopće pristane biti guverner. Takvi ljudi svoju kvalitetu puno bolje mogu naplatiti radeći za komercijalne banke. Tim boljim izborom svakako bismo izbjegli i velike političke pritiske koji idu uz tu funkciju, ističe ekonomist Miroslav Prokopijević, predsjednik Centra za slobodno tržište u Beogradu. Primjera radi, na radnom mjestu guvernera NBS-a Jelašić je zarađivao oko 4000 eura, dok bi na komercijalnom tržištu u Srbiji mogao imati plaću od 10 do 15 tisuća eura, ističe Prokopijević.

Slična funkcija negdje u Europi svakom bi iskusnom čelniku Ministarstva financija ili Narodne banke, pa tako i Željku Rohatinskome, mogla mjesečno donijeti oko 20-ak tisuća eura, i to u samom početku. Vrlo brzo u poslovnom svijetu ti iznosi rastu, navodi beogradski ekonomist, a penjanje kroz poslovnu hijerarhiju donosi i veće prihode. Europa ima dobre vlastite resurse pa netko, koga unatoč tome pozovu izvana, mora ili biti istaknut ili imati dobre osobne veze koje će mu u tome pomoći, pojasnio je. Ipak, strane ministre ili guvernere najčešće se na rad u drugu zemlju ili stranu instituciju poziva u formi savjetnika. Takvim se visokim dužnosnicima, naime, vrlo rijetko nude položaji običnih namještenika.