Državni ured za trgovinsku politiku održao je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom seminar na temu Republika Hrvatska i zajednička trgovinska politika Europske unije.

Na seminaru se najviše pričalo o promjenama koje slijede ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja ove godine. Automatski prestaju svi ugovori o trgovini koje imamo te važe ugovori i propisi koje ima Europska unija.

- Mi ćemo imati nepovoljniji položaj prema zemljama CEFTA-e nego dosad, ali se otvaraju nove prilike za naše kompanije u državama s kojima EU ima ugovore o slobodnoj trgovini - rekao je Denis Čajo, predstojnik Državnog ureda za trgovinsku politiku.
Ulaskom u EU Hrvatska neće moći sama donositi mjere trgovinske politike niti samostalno nastupati prema trećima zemljama, već će morati poštovati stavove Europske komisije.

- Ono što je bitno gospodarstvenicima je pristup bazi podataka za pristup tržištu zemalja izvan EU (MADB). Tu se mogu naći sve evidencije o mjerama i trgovinskim preprekama koje postoje za neki proizvod kada se izvozi izvan Europske unije. Također će biti jeftinije uvoziti sirovinu za neke proizvode iz zemalja s kojom EU ima potpisan ugovor - istaknuo je Čajo.

EU ima potpisane trgovinske ugovore s nekolicinom Hrvatskoj zanimljivih zemalja, ali ne postoji ugovor s Kosovom što će značiti carinu za sve hrvatske proizvode koje se izvoze na to tržište. U finalizaciji su pregovori s Kanadom, dok s Japanom će tek početi pregovori oko trgovinskog ugovora.Također, moći ćemo koristiti opći sustav povlastica EU koji omogućava preferencijalni pristup EU tržištu za određen skupine proizvoda.
- Mi ćemo biti alat našim gospodarstvenicima da im olakšamo borbu kroz šumu propisa i pravila. Upozoravamo sve da roba koja je naručena prije 1. srpnja, ali je ispostavljena poslije tog datuma bit će podložna carinama EU. To naši gospodarstvenici moraju paziti pogotovo ako surađuju u dijelu gdje se uvode drastične carine protiv dampinga - zaključio je Čajo.

U materijalima koji su podijeljeni polaznicima istaknuti su i primjeri o trenutnom izvozu i uvozu u zemlje s kojima EU ima sklopljene trgovinske ugovore. Pozitivna bilanca je recimo s Čileom gdje je izvoz iznosio 5,8 milijuna eura, a uvoz 3,2 milijuna, dok je recimo s Trinidadom i Tobagom situacija još drastičnija. Izvezli smo 1,8 milijuna eura, a uveli robu u vrijednosti 14 tisuća eura. No, sve su to zanemarivo mali iznosi u ukupnom hrvatskom izvozu koji iznosi 9,5 milijardi eura.