"Uz izuzetak Srbije i Slovenije, svima držimo rejting niži od njihovog početnog rejtinga zbog naslijeđenih pitanja koja su tijekom godina pritiskala njihovu kreditnu ocjenu. Kako su ta pitanja ostala i dalje ključni ograničavajući faktor za rejting, njihovo rješavanje bit će ključno za poboljšanje kreditnih ocjena", kaže analitičar S&P-a Felix Winnekens u izvješću objavljenom u ponedjeljak.

S&P drži rejting Bosne i Hercegovine na ′B/B′, uz stabilne izglede, Hrvatske na ′BB/B′, uz negativne izglede, Crne Gore na ′B+/B′ uz negativne izglede, Makedonije na ′BB-/B′, uz stabilne izglede, i Srbije na ′BB-/B′, uz stabilne izglede. Time sve te zemlje imaju neinvesticijske rejtinge.

Većina današnjih obilježja bivših republika, poput njihove ekonomske strukture, političkih institucija, javnih financija i monetarnih režima bila je pod utjecajem i oblikovana je od strane Jugoslavije i nasilnog raspada savezne države, navodi ta agencija.

Regija i dalje nosi dijelove socijalističkog nasljeđa vezanog uz politički patronat i korupciju i relativno slabe ′provjere i ravnoteže′ koje utječu na institucionalnu učinkovitost, kaže se u izvješću.

Neučinkovite i goleme javne uprave još su jedno naslijeđeno pitanje koje narušava poslovno okruženje, dodaje se.

"Pristupanje EU ostaje na rasporedu, no čini se jako dalekim. Vladajuće stranke u regiji ostaju predane EU integracijama. To služi kao važno sidro za naše institucionalne procjene, iako su te zemlje u različitim fazama pristupnog procesa. Slovenija i Hrvatska jedine su EU članice, dok su Srbija i Crna Gora u procesu pristupanja, a BiH i Makedonija još nisu započele razgovore o pridruživanju", stoji u izvješću .

Današnji režimi monetarne politike diljem regije odražavaju institucionalna ograničenja i povijesna iskustva te se polovina država koje su naslijedile Jugoslaviju nalazi na donjem kraju S&P-ove procjene monetarne fleksibilnosti.

Vrlo različiti monetarni režimi u tim zemljama manifestiraju povijesne nalete hiperinflacije i institucionalnih ograničenja. Povijest niskih stopa štednje i s tim povezanih kontinuiranih deficita u bilancama plaćanja rezultirali su vanjskim ranjivostima u većini država, ističe se u izvješću.

Dodaje se kako glavne slabosti bivših jugoslavenskih republika ostaju "demokracije u povojima" i nedovoljno učinkovite institucije.

"Niske razine dohotka i slabe javne financije, kao i tvrdokorno neučinkovita alokacija resursa i dalje su uvelike prisutne u tim zemljama, koje su ipak na putu da postanu tržišne ekonomije. Proces konvergencije s ostatkom Europe bit će dug i trnovit, ali određeni napredak je postignut pod snažnim vanjskim ′stabilizatorima′, poput mogućnosti pristupanja EU", navodi se u izvješću.